Loš Bajdenov nastup na debati pokazuje da je Donald Tramp jasan pobjednik izbora

Zato i ne čudi što su sa velikom pažnjom i brigom mnogi pratili prvu ovogodišnju debatu Trampa i Bajdena u kojoj je aktuelni predsjednik mucao, mučio se da nađe prave riječi i djelovao prilično pogubljeno, dok je njegov rival ispaljivao kritike i uvrijede, ali i, nerijetko, potpune laži.

Debata je naročito ostvarila veliki utisak na aktuelna svjetska „žarišta“.

Oba kandidata su izjavila da bi pobijeda na izborima jednog drugog dovela do Trećeg svjetskog rata.

„Njegova vojna politika je suluda“, rekao je Tramp o Bajdenu, dodajući da se ratovi Ukrajine i Izraela i Hamasa „nikada neće završiti sa njim“.

Ukrajina u strahu od Trampove pobjede

Iako je Tramp više puta tvrdio kako Vladimir Putin ne bi napao Ukrajinu, da je on na vlasti, pa i da bi on „okončao rat za 24 sata“, njegov stav prema slanju američkog oružja Ukrajini je ono što plaši Kijev.

– Prije nego što preuzmem dužnost 20. januara, riješiću taj rat – rekao je on na prvoj predsjedničkoj debati sa Džoom Bajdenom.Napad na Kijev
Međutim, Bajden je Putina nazvao „ratnim zločincem“ i upozorio da se ruski predsjednik neće zaustaviti na Kijevu, ako Rusiji bude dozvoljeno da uspije.

– On želi cijelu Ukrajinu. To je ono što on želi. Ubio je hiljade i hiljade ljudi – rekao je američki predsjednik.

Kijev je u konfliktu sa Trampom i zbog toga što je, prema planu koji su spremili njegovi savetnici, za pregovore o miru predviđeno odlaganje članstva Ukrajine u NATO do daljnjeg.

Prema tom planu, će Kijev dobiti više američkog oružja samo ukoliko bude pristao na mirovne pregovore sa Putinom. A to teško da podrazumijeva da bi Ukrajina iz rata izašla sa cijelom teritorijom pod svojom kontrolom.

Mnogi vjeruju da bi Tramp dao odriješene ruke Putinu ne samo da nastavi da ratuje u Ukrajini i prisvaja njenu teritoriju, već i da bi bile moguće i invazije na druge države, naročito Poljsku i Baltik.

Zato i ne čudi što je Ukrajina veoma zabrinuta zbog predsjedničkih izbora u SAD. A kako je Tramp na debati pobijedio Bajdena, koji se mučio da odgovori rivalu i sve su jači i pozivi na to da se aktuelni predsjednik zamijeni drugim kandidatom demokrata, čini se da Kijev ne može da odahne.

Ukoliko bi Bajden uspio da pobijedi Trampa, pitanje je koliko će on moći da nastavi da pomaže Ukrajini, ali i da uostalom vodi SAD. Ipak on gazi devetu deceniju.

Neizvjesna sudbina Izraela i Palestine

Oba kandidata su izrazila snažnu podršku Izraelu. Kao i u slučaju Ukrajine, Tramp je rekao da Izrael „nikada ne bi bio napadnut“ da je on predsjednik, što je tvrdnja koja se ne može dokazati ili opovrgnuti.

Takođe je rekao da Bajden ne podržava dovoljno Izrael, rekavši da je „postao kao Palestinac, ali ga ne vole jer je veoma loš Palestinac“.

Bajden, čiji je plan o prekidu vatre u zastoju, izgubio je podršku od ljevice zbog razarajućeg danaka rata civilima u Pojasu Gaze.

Odbijajući tvrdnju izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da su SAD „zadržale“ oružje, Bajden je rekao da su SAD dale Izraelu „sve oružje koje mu je potrebno i kada mu je bilo potrebno“.

Jedini izuzetak, rekao je on, jesu bombe od oko 1.000 kilograma za koje je Bajden rekao da „ne funkcionišu baš dobro u naseljenim mijestima“ i „ubijaju mnogo nevinih ljudi“.

Takođe je rekao da je koordinisao odbranom Izraela tokom iranskih raketnih udara u aprilu.

– Mi smo spasili Izrael – rekao je Bajden.

Međutim, što se tiče Palestine, tu je jasno da ona neće dobiti Trampovu podršku, ukoliko ovaj ponovo sjedne u fotelju.

Pod Trampovom vlašću, SAD su krenule korak unazad od svoje dotadašnje politike i premestile ambasadu u Izraelu u Jerusalim, grad koji dijele Izraelci i Palestinci.

Tramp podržava politiku Benjamina Netanjahua i drugih tvrdokornih izraelskih političara i teško je zamisliti razrešenje bliskoistočnog pitanja koje bi bilo fer prema Palestincima.

Kad se na to doda da je u rat Hamasa i Izraela uveliko umiješan Iran, čiji vrhovni lider vidi Ameriku kao jednog od najvećih neprijatelja, vrlo je vjerovatno da će ta buktinja da plamti još više ako na čelo dođe Tramp koji nimalo nije sklon pregovorima sa Teheranom.

Desničari u Francuskoj slave

Mediji u Francuskoj su naširoko pratili debatu.

Francuski Mond nazvao je Bajdenovo zaplitanje jezikom „brodolomom“, dodajući da je Tramp „bio u stanju da iznese laži bez kontradiktornosti“.

Debata je došla u vrijeme „vrenja“ u Francuskoj, gdje će u nedelju biti održani prvi krug vanrednih parlamentarnih izbora, koje je raspisao predsednik Emanuel Makron, nakon što je doživio poraz od desničara na izborima za Evropski parlament.

Žordan Bardela

Njegova dugogodišnja rivalka Marin Le Pen i njen štićenik Žordan Bardela iz Nacionalnog okupljanja (RN) su postali veoma popularni, a rejting bi mogao još da im poraste, na krilima pobjede kolege populiste Trampa na debati.

Francusko društvo odavno nije bilo toliko polarizovano na levicu i desnicu a sve predizborne ankete daju prednost krajnje desničarskoj RN, koja, međutim, vjerovatno neće osvojiti apsolutnu većinu glasova da bi mogla samostalno da vlada narednih pet godina.

Ako na izborima RN ili levičarska koalicija Novi narodni front (NFP) osvoji apsolutnu većinu (najmanje 289 poslaničkih mesta), Makron će morati da izabere premijera iz redova pobjedničke koalicije, koji će izabrati svoje ministre, odnosno nastupiće kohabitacija predsjednika i premijera iz suprotnog političkog tabora.

U slučaju da ishod izbora bude osvojena relativna većina u parlamentu (230 poslaničkih mesta), pobjednik će morati da sklapa saveze koji bi omogućili donošenje zakona, odnosno funkcionisanje parlamenta.

A ako Tramp ostvari i najvažniju pobjedu, odnosno osvoji novi predjsednički mandat, Makronova budućnost kao predsjednika Francuske će tek da bude neizvjesna.

(blic.rs)