Lažna država Kosovo podnijela je zahtjev da dobije status specijalnog gosta u Savjetu Evrope, saznaje RT Balkan.
Kada je postalo jasno da, za sada, lažna država neće uspjeti da pređe još jedan ključni korak i postane dio najbrojnije evropske organizacije, jer uporno odbija da makar počne formiranje Zajednice srpskih opština, lažni premijer Aljbin Kurti se „dosjetio“ da aplicira za novi status. Namjera mu je, ukoliko prođe, ovu „pobjedu“ koristi u izbornoj kampanji u južnoj srpskoj pokrajini, koja je u toku. Nije isključeno da mu je ovu ideju šapnuo neko od mentora sa Zapada.
Međutim, Beograd je prozrio namjere, povukao diplomatske poteze i kako sada stvari stoje, zahtjev Prištine se neće naći na dnevnom redu sjednice Političkog komiteta koja je sjutra u Parizu. U pomoć Beogradu priskočili su Mađari i Španci, a ni Francuzi se ne slažu su sa potezima Prištine.
Naša saznanja potvrdila je šefica srpske delegacije u Savetu Evrope Biljana Pantić Pilja, koja se nalazi u Parizu i prati da se nešto ne promijeni u poslednji čas.
„Tzv. Kosovo se sada vodi kao ‘ostale delegacije’ što ne postoji u Poslovniku Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope. Međutim, oni su poslali pismo Birou PS SE gdje su tražili da njihov status postane specijalni gost. U Savjetu Evrope smatraju da je to samo formalnost, a po nama nije, jer time ulaze u Poslovnik koji ne poznaje ‘ostale delegacije’ što je status kakav trenutno ima tzv. Kosovo, ali poznaje status specijalnog gosta. Vrlo je simptomatično što oni to sada, dok traje kampanja, traže i mi smo jasno istakli da se protivimo“, ističe Pantić Pilja za RT Balkan.
Ona objašnjava da je procedura takva da su predali zahtjev Birou PS SE, onda je Biro uputio Političkom komitetu, koji treba da usvoji zahjtev, da mišljenje i vrati Birou na konačno odlučivanje.
„Mi smo se potrudili da to ne bude na dnevnom redu, jer smatramo da je to Kurtijeva predizborna kampanja. Posebno jer ništa nisu ispoštovali iz izvještaja koji je sačinila izvestilac Dora Bakojani, kada su aplicirali da postanu punopravni članovi SE i to su bili naši argumenti zašto ne treba da im se dozvoli status gosta. Smatramo da se time ipak nešto mijenja i da bi to za njih bila nagrada, a nisu ništa učinili oko Zajednice srpskih opština niti bili čega drugog. Diplomatskom aktivnošću uspjeli smo da to sjutra ne bude na dnevnom redu, a da li će biti na januarskom zasijedanju, vidjećemo“, objašnjava Pantić Pilja.
Ona ističe da „znajući njih uvijek može da se desi da neko u poslednji čas pokrene to pitanje, jer gledaju da ne poštuju procedure“, ali da je trenutno atmosfera takva da to ne bude na dnevnom redu Političkog komiteta.
Naša delegacije je uputila pisma državama u okviru Saveta Evrope, onima koji priznaju i ne priznaju tzv. Kosovo. U njemu se nalaze argumenti Srbije, da tzv. Kosovo nije država, da su prava Srba svakodnevno ugrožena, ali i da Kurti ima namjeru da apliciranje za status specijalnog gosta, koristi u kampanji.
„Dosta delegacija je bilo iznenađeno aplikacijom Prištine. Čak mislim da su to možda uradili i na svoju ruku. Biro je po proceduri morao da pošalje Političkom komitetu zahtjev. Na sjednici Biroa su se određeni poslanici pobunili, jer su smatrali da nema osnova da se izađe u susret. Očigledno je da jedinstvenog stava nema“, tvrdi Pantić Pilja.
Inače, prema podacima sa sajta Saveta Evrope, Skupština je, kako bi olakšala proces pristupanja državama iz centralne i istočne Evrope, 1989. godine uvela tzv. status specijalnog gosta, koji se primjenjuje na sve nacionalne zakonodavne skupštine evropskih država nečlanica, koje su potpisale Helsinški završni akt (1975) i Pariske povelje za novu Evropu. Status je, navodi se, sada otvoren za parlamente država koje su podnijele zahtev za članstvo u Savjetu Evrope.
Odluku o dodjeli statusa specijalnog gosta donosi Biro PSSE. Ovdje Srbija nema članove, pa će, ukoliko do glasanja dođe morati da se oslanja na druge zemlje. Glasaju poslanici koji dolaze iz različitih poslaničkih grupa, vlasti i opozicije država članica SE.
Ovaj status je do sada imala samo Bjelorusija, međunarodno priznata država što Kosovo nije.
„Narodna skupština Bjelorusije je dobila status 16. septembra 1992. godine, ali je odlukom Biroa suspendovana 13. januara 1997. godine. Broj mjesta dodijeljenih svakoj delegaciji specijalnog gosta je isti kao i onaj koji će verovatno biti dodijeljen kada postane punopravni član. Specijalni gosti imaju mnoga prava u Skupštini i u odborima (osim u Zajedničkom odboru, Nadzornom odboru i Odboru za Poslovnik, imunitet i institucionalna pitanja), sa izuzetkom prava da glasaju ili da se kandiduju“, objašnjen je status specijalnog gosta.
Mimo svih procedura i međunarodnih pravila, tzv. Kosovo je došlo korak do Savjeta Evrope. Zapadnjaci, pod vođstvom Njemačke, su pogurali Prištinu iako je svima jasno da ne ispunjava kriterijume za članstvo u organizaciji koje se „temelji na vladavini prava“. Ostalo je još da Komitet ministara aminuje članstvo, ali je Kurtiju postavljen uslov da makar započne formiranje Zajednice srpskih opština, što on odbija. A dok mu ne budu otvorena vrata SE u potpunosti, riješio je da pokušava da dobije VIP ulaznicu „kao poseban gost“.i
