Mladen Mikijelj

Kurti optužuje ministra pravde i njegovu saradnicu za falsifikovanje isprave: Na silu me gura u kaznenu evidenciju

0

Bivši generalni inspektor Agencije za nacionalnu bezbjednost Artan Kurti prijavio je ministra pravde Andreja Milovića za falsifikovanje isprave neovlašćenom upotrebom pečata, a njegovu saradnicu Dijanu Šćekić za falsifikovanje službene isprave.

Prijavu protiv njih Kurti je podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, a obrazložio je da su dvoje prijavljenih postupali sa direktnim umišljajem:

“Jer su imali svijest da falsifikuju isprave, i to prvoprijavljeni imao je svijest i htio je da koristi pečat i faksimil potpis drugoprijavljene, do drugoprijavljena je imala svijest i znala je da se nece unositi važni podaci u ispravama, kao i da će se u ispravama unijeti neistinita sadržina”, napisao je on.

Iz Ministarstva pravde nisu odgovorili na pitanja o tom slučaju.

Kurti je kazao da Milović nezakonito i kroz kršenje Zakona u upravnom postupku, pokušava da ga vrati u kaznenu evidenciju, pozivajući se na član.139 stav 1 tačka 1 i 7 Zakona o upravnom postupku:

“Koji ne može da se primjeni u konkretnom slučaju, kod činjenice da shodno čl.11 Uredbe o načinu vođenja kaznene evidencije Ministarstvo pravde ima nadležnost da donosi rješenje o rehabilitaciji”.

“Dakle, nema nenadležnosti javnopravnog organa, niti se traži saglasnost, potvrda, odobrenje ili mišljenje bilo koje drugog javnopravnog organa. Intencija vraćanja u kaznenu evidenciju je pozivanje na čl.60 Zakona o državnim službenicima, kako bi se pravdali da sam osuđivan za krivično djelo koji me čini nedostojnim za rad u državnom organu. Međutim, čl.116 KZCG predviđa dvije vrste pravnih posljedica i to: 1. prestanak ili gubitak određenih prava i 2. zabranjuju sticanja određenih prava. U konkretnom slučaju čl.117 stav 3 KZCG je jasan, i kaz: Pravne posljedice koje se sastoje u zabrani sticanja određenih prava mogu se propisati u trajanju najduže do deset godina. Stoga, nesporno je da je prošlo 10 godina i da su prestale pravne posljedice, a svakako ne bi mogli da se pozivaju na odredbe člana 60 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, jer se ne radi o prestanku ili gubitku određenih prava, kod činjenice da mi nije u toku obavljanja funkcije nikakva osuda izrečena”, rekao je Kurti.

Prijava

Detaljno je u prijavi napisao što su sve, kako tvrdi, Milović i Šćekić učinili, pokušavajući nezakonito da ga vrate u kaznenu evidenciju, iz koje su izbrisane njegove osude.

Objasnio je da 25. marta dostavljeno obavještenje o rezultatima ispitnog postupka – da su se sekli uslovi za pokretanje postupka po službenoj dužnosti za obavezan poništaj rješenja kojim su njegove kazne brisane iz evidencije.

“Sa pečatom i faksimilom ministra pravde Andreja Milovića, uz napomenu da se izjašnjenje o rezultatima ispitnog postupka dostavi na adresu Ministarstvo pravde – Direkcija za kaznenu i prekršajnu evidenciju”…

Milović
Milovićfoto: Luka Zekovic

Tvrdi da je dan kasnije, nakon što su Vijesti objavile tekst “Milović vraća Kurtija u kaznenu evidenciju?”, u kojem je pisalo da ministar pravde nije ovlašćeno lice za vođenje upravnog postupka, donijeto novo Obavieštenje, tog puta sa pečatom i faksimilom načelnice Direkcije za kaznenu i prekršajnu evidenciju Dijane Šćekić.

Istog dana, navodni, donijet je akt u kojem se navodi da je Milović “omaškom” potpisan.

Kurti je tužiocima napisao i da je 27. marta predao zahtjev za izuzeće Milovića, obrazlažući da je protiv njega još 13. novembra 2023. godine Specijalnom državnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu, a pretposlednjeg dana prošle godine tužio ga je Osnovnom sudu bog povrede prava ličnosti.

U krivičnoj prijavi piše i da je četiri dana kasnje tražio izuzeće Šćekić, koja mu je odgovorila da je Milović omaškom potpisan, ali i da je SDT odbacilo njegovu krivičnu prijavu…

Njen izuzeće je tražio jer, kako tvrdi, nikako nije omaškom moglo doći do upotrebe faksimila ministra pravde, već je u pitanju grubi i namjeran propust.

“Članom 413 stav 1 tačka 5 KZCG je propisano, smatraće se da čini dijela falsifikovanja isprave i kazniće se po članu 412 ovog zakonika ko ispravu načini na taj nacin što neovlašćeno upotrijebi pravi pečat ili znak. Ako više lica, učestvovanjem u radnji izvršenja sa umišljajem ili iz nehata, zajednički izvrše krivično djelo, ili ostvarujući zajedničku odluku drugom radnjom sa umišljajem bitno doprinesu izvršenju krivičnog djela, svako od njih kaznice se kaznom propisanom za to djelo”, napisao je u prijavi..

Objasnio je i da postupak koji su pokrenuli nije upisan kao upravni, već kao onaj koji vodi lično ministar Milović.

“Odnosno ne predstavlja akt ni predmete sa UP oznakom koje sprovodi ili bi trebalo da sprovodi Direkcija za kaznenu i prekršajnu evidenciju, što nesporno ukazuje, da se ne radi o omašci, nego da postupak vodi upravo ministar pravde Andrej Milović, uz zloupotrebu službenog pečata načelnice Direkcije za kaznenu i prekršajnu evidenciju Dijane Šćekić… Da ministar pravde koristi i falsifikuje službeni pečat načelnice Direkcije za kaznenu i prekršajnu evidenciju Dijane Šćekić nesporno ukazuje i okolnost, da u Obavještenju Ministarstva pravde od 25. 03. 2024. godine broj: 01-011/24-1214/4, stoji ime i prezime ministra pravde Andreja Milovića sa njegovim faksimilom”… Istakao je da upotreba pravog pečata ili znaka od strane učinioca djela mora biti neovlašćena, te da je bez značaja kako je učinilac djela došao do njih…

“Način na koji se koristi službeni pečat i faksimil načelnice Direkcije je bez značaja, bitno je da se radi o njenom službenom pečatu i faksimilu i da ga ministar pravde neovlašćeno koristi, što proizlazi iz svega naprijed navedenog”, piše u Kurtijevoj prijavi.

Kurti je dva puta osuđivan – jedno kao maloljetnik za ubistvo u pokušaju, a drugi put kao punoljetna osoba 2009. godine za nanošenje teške tjelesne povrede.

Sve od početka u slučaju razrješenja

Komentarišući odluku Upravnog suda, koji je poništio rješenje Vlade kojim je razriješen sa mjesta generalnog inspektora Agencije, Kurti je rekao da se predmet vraća u stanje u kojem je bio prije nego je akt poništen.

“Znači za mene ne važe dopune čl.40 Zakona o ANB – da imam pet godina iskustva, kod činjenice da je članom 147 Ustava jasno propisano – zakon i drugi propis ne može imati povratno dejstvo, niti je utvrđen javni interes da bi čl.40 stav 2 Zakona o ANB imao povratno dejstvo. Uostalom, ukazati je da generalni inspektor nije službenik ANB, odnosno on ne zasniva radni odnos u ANB, nego imenovano lice od strane Vlade, stoga za mene ne važe odredbe čl. 27a Zakona o ANB, odnosno uslovi za zasnivanje radnog odnosa službenika ANB, tek novim odredbama Zakona o ANB (Sl.list. CG, br.125/23 je dopunjen čl.40 stav 2, kojim se traže uslovi za novog generalnog inspektora iz člana 27a Zakona o ANB”, kazao je on.

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.