Konjević u SLOBODNOJ ZONI: Prirodno bi bilo da SDP ima svog kandidata za predsjedničke izbore, odluka ne zavisi od kandidature Mila Đukanovića

Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i smijenjeni ministar odbrane Raško Konjević kazao je gostujući u Slobodnoj zoni sa Draženom Živkovićem da bi bilo prirodno da SDP ima svog kandidata za predsjedničke izbore

„Nekoliko ljudi svojim znanjem i iskustvom mogu biti kandidati za predsjednika države i zavrijediti solidno povjerenje građana. Vidjećemo kako će se te stvari razvijati. Mogu se desiti neki nezavisni kandidati koji će tražiti podršku. S jednim se slažem, to su izbori koji će se svakako desiti, jer ističe mandat predsjedniku države“, kazao je Konjević.

Na pitanje ima li saznanja da li će se Milo Đukanović kandidovati na predsjedničkim izborima, Konjević kaže da je to stvar lične odluke a kasnije i odluke političkih subjekata.

„Da li će SDP imati svog kandidata ne zavisi od toga hoće li se kandidovati Milo Đukanović“, podvukao je on.

„Uskratili smo povjerenje Vladi sa DPS-om 2016-te jer su se morali suočiti sa svojim greškama, devalvirali bi sve dobre stvari, pa i 2006. godinu“

Govoreći o politici SDP-a i da li se približavaju DPS-u, Konjević kaže da su oni napustili Vladu 2015/16 godine jer su upozoravali da Crna Gora ne ide dobrim putem.

„Govorili smo da se vlast mora suočiti sa greškama koje je napravila i da će devalvirati sve dobre stvari, uključujući i 2006. godinu. Uskratili smo povjerenje toj Vladi kada je i Crna Gora dobila članstvo u NATO. Na vrijeme smo počeli da upozoravamo i izašli iz te Vlade jer ponašanje DPS-a u tom periodu je bio politički autizam. Sedam godina smo bili u opoziciji i bili smo u pravu. Bio je potreban 30. avgust da se shvati da takva politika na unutrašnjem planu izaziva zasićenje kod građana. Nije bilo potrebnih reformi koje su građani očekivali“, podvukao je on.

Postojali su interesi na lokalnom nivou, pa su se tako dešavale i predizborne koalicije u Pljevljima URE i SNP, Demokrata i Evrope sad, pa tako i SDP-a i DPS-a ali iz toga ne treba izvlačiti zaključke koji se tiču državnog nivoa.

„Ukoliko dođe do vanrednih parlamentarnih izbora izvjestan je samostalan nastup. Interes je svih političkih subjekata da se dođe do izbora“, kazao je on.

„Rješenje su vanredni izbori, izgubili smo dvije Vlade, potrebno je obnoviti legitimitet“

Govoreći o porukama da bi Vlada mogla biti rekonstruisana, Konjević kaže da će u anale politike ući da Vlada koja je izgubila povjerenje u Parlamentu biva rekonstruisana.

„Po našem Ustavnom sistemu premijer je taj koji dobija mandat i glasa se o njegovom kabinetu. Prema tome, Vlada je izgubila povjerenje voljom više od 50 poslanika i Vlada je u tehničkom mandatu kao i Vlada Duška Markovića od 30. avgusta do 4. decembra. Rekonstruisati Vladu u tehničkom mandatu bi bio ustavni presedan“, kazao je Konjević.

On ocjenjuje da ne treba da čudi politička nestabilnost u Crnoj Gori.

„30. avgusta se desila promjena vlasti kad je DPS izgubio na izborima a sad imamo period nestabilnosti koji će sigurno potrajati. Ipak, imamo isto ponašanje u odnosu na sve prethodne Vlade a koje je trebalo popravljati, naročito po pitanju tehničkog mandata. Sve što su nekad kritikovali, danas oni rade“, rekao je on.

Tvrdi da su on i Ranko Krivokapić smijenjeni dva puta, kada je pala Vlada, ali i, kako navodi, „originalnim rješenjem“ da se smjenjuju članovi Vlade koja je svakako razriješena.

„Mislim da su rješenje izbori. To je jedini način jer je bilo dosta promjena. Dvije Vlade su oborene, jednu je oborila URA, drugu Demokrate. Teško da sada možete obnoviti legitimitet bez izbora, naročito jer imate novi politički subjekt, Evropu sad, koja je ostvarila relevantan rezultat u Podgorici. Ono što će sigurno biti drugačije je da će svi imati obnovljeni legitimitet“, mišljenja je Konjević.

Ipak, bez Ustavnog suda se ne može na izbore, a bivši ministar je mišljenja da to treba biti dio paketa.

„Dok je predsjednik Parlamenta bio Aleksa Bečić, a i sad dok je Danijela Đurović, smo predlagali tako nešto. Ideja manjinske Vlade je bila ubrzanje evropskih integracija, a jedna od tih stvari je i odblokiranje pravosuđa“, kazao je on.

„Đukanović je zvao predstavnike svih ključnih političkih subjekata, partije koje nisu pozvane su bile dio koalicija“

Da je postojala neka parlamentarna većina, ona bi se potrudila da od 20. avgusta do 20. septembra predloži mandatara, kao što je to urađeno nakon 30. avgusta.

„Čini mi se da su već 20. septembra predati potpisi za mandatara 2020. godine. Jasno je da sa konsultacijama sa predsjednikom odlučujete kome će on dati mandat. To se nije desilo do isteka ustavnog roka. Zašto je samo dan nakon isticanja roka, a zašto nisu mogli dan prije, to je pitanje za URU. Sada smo negdje zaglavljeni u nekoj vrsti neiskrenosti i nemamo mogućnost po sadašnjih odredbama da odemo na izbore. Kako ćemo izaći iz krize je kroz dijalog odnosno dogovor. Taj dogovor je oko Ustavnog suda ali i oko izbora. Do kraja godine mislim da ćemo uspjeti da ostvarimo cilj koji građani očekuju. Građani svakako nisu oduševljeni da svake dvije godine idu na izbore, ali je to nužda jer nemamo stabilnu većinu“, podvlači Konjević.

Na konstataciju voditelja da Ustav Crne Gore propisuje da je predsjednik dužan da prilikom davanja mandata obavi konsultacije sa predstavnicima političkih partija koji imaju predstavnike u Skupštini Konjević ne zna da li stoji formulacija dužan, ali je sigurno da je Đukanović zvao predstavnike svih ključnih političkih subjekata.

„On nije zvao predstavnike Radničke, Prave, Ujedinjene Demosa. Svi ti politički subjekti su bili na koalicionim listama. Većina je bila na listi Za budućnost Crne Gore gdje su ključni konstituenti bili partija gospodina Mandića, Kneževića i Medojevića dok je Demos bio na listi koju je predvodio Aleksa Bečić. Nosioci tih lista su odbili razgovore ili ih prihvatili. Ono što je važno je da nije bilo većine. Čak su i kolege iz DF-a poslale pismo da nema potrebe za obavljanjem konsultacija jer će ga oni obavijestiti o imenu mandatara i dostaviti spisak imena. To se nije desilo. Imali ste izjave i Demokrata koje govore slične teze, a mislim da je to plod političke neiskrenosti. Imate stav URE koji kaže da nema podrške Miodragu Lekiću dok se ne dogovori sve, a sa druge imate ovakve pozive. Svi smo znali da je potencijalni kandidat Miodrag Lekić, ali mu URA nije dala podršku. Oni su odbili da stave potpise. To su uradili nakon isteka roka“, objasnio je Konjević.

2020. godine je bila dosta čistija situacija. Krivokapić, Bečić i Abazović su sklopili sporazum, a poslanici podržali. Konjević kaže da kada je pala ta Vlada, predsjednik države je obavio razgovore sa svima, a svi su se izjasnili o manjinskoj Vladi, a Đukanović daje mandat Abazoviću.

„Konsultacije su dio procedure. Predsjedniku države Ustav daje mogućnost da da mandat. U ovoj situaciji niste imali potpise koji su upućeni predsjedniku, i nedefinisan stav URE. Sjećamo se press konferencije gospodina Abazovića, ali i gospodina Mandića koji je pozivao URU da se vrate dogovoru. Prema tome, ne treba se ljutiti na predsjednika države, već je potrebno ljutiti se na političke subjekte koji su ovako neiskreni“, kazao je Konjević.

Đukanović je, ne dajući nikome mandat, iskoristio svoje Ustavno pravo i predložio skraćenje mandata Skupštini.

„Drago Spičanović nebitna osoba u priči o švercu cigareta“

Govoreći o švercu cigareta Konjević se osvrće na prvu zapljenu cigareta i tvrdi da niko ne može oduzimati privatnu imovinu.

„Ja sam često pitao o statusu tih cigareta jer vi nemate ni jednu krivičnu prijavu za krijumčarenje cigareta. Optužbe ka meni je ponavljao Abazović a na to se moralo odgovoriti. Ja sam sačekao trenutak jer su sumnje za šverc cigareta pale na visokog funkcionera URE. Sumnja je pala na onoga ko je privođen od strane SDT-a, Rada Miloševića“, kazao je Konjević.

A na optužbe Rada Miloševića da Drago Spičanović i Savo Kentera, kao i Raško Konjević imaju veze sa Đokom Pavićevićem, funkcionera KK Mornar, i da su oni glavni ljudi za šverc cigareta, Konjević tvrdi da je Spičanović službenik ANB-a i da je u kontekstu ove priče on potpuno nebitna osoba. Na pitanje da li je Drago Spičanović rehabilitovan i postavljen za načelnika u ANB-u, Konjević tvrdi da je to isto kao kada bi on pozvao Milana Kneževića i kazao mu da je on u dobrim relacijama sa istaknutim funkcionerom Šarićevog kriminalnog klana koji je njegov komšija u Zeti.

„To su gluposti. To je već bilo javno pitanje gospodinu Kneževiću, a to su gluposti, ne možemo targetirati ljude kako nam politički odgovara. Knežević je otvarao pitanje 15. oktobra 2015. godine, a kad sam mu ja rekao da pozove Rakonjca da vidimo ko je šta naređivao, Knežević je zaboravio tu temu. On je bio šef A tima. Komandovali su ministar unutrašnjih poslova i direktor policije. Ali neka gospodin Rakonjac dođe na Odbor, ali je Knežević zaboravio na to. Targetiranje ljudi je ništavno, SDT je institucija koja podiže optužnice“, kaže Konjević.

„Visoki funkcioner URE ugovarao logistiku šverca cigareta“

Vrativši se na šverc cigareta, mnogi već daju izjave o tome, kaže bivši ministar odbrane, i dodaje da će se sve sigurno utvrditi.

„Moja saznanja su da je jedan visoki funkcioner URE imao intenzivnu komunikaciju sa jednom bezbjdnosno interesantnom osobom, koja je dugo bila šef jedne OKG i da su ti kontakti bili vezani za ugovaranje logistike oko šverca cigareta. Oni su imali kontakte u onom periodu kada Abazović mene optužuje da sam politički pokrovitelj šverca cigareta“, kazao je Konjević.

Na pitanje voditelja je li to Zoran Mikić, Konjević pita odakle ta adresa. Na pitanje je li osoba sa kojom je komunicirao osoba nastanjena u Budvi, Konjević kaže da pita Zorana Mikića.

„On je najlogičnija adresa za to. Može i sa Abazovićem da se razgovara koji to nije negirao, već je rekao da se mora razgovarati sa ljudima bliskim nekom komitskom pokretu. To su gluposti“, kaže Konjević.

SDP, niti njegovi funkcioneri do sada u nisu imali nikakvu vezu, kaže Konjević a komentarišući tri klana u Crnoj Gori koji švercuju cigarete koja je naveo Dritan Abazović od kojih je jedan njegova partija.

„To su optužbe da ministar odbrane radi na sukobu među građanima i izazivanju sukoba. Abazović je davao izjavu nadležnima. Sjetite se da mu je neko nudio mito od 21 milion, a posle se nije mogao sjetiti. Prema mojim saznanjima, što sam rekao i javno, Abazoviću je kriptovani telefon dao Rade Milošević. Abazović je išao i u ZIKS da razgovara sa jednim osuđenikom i da je obavještavao javnost da ubistvo Duška Jovanovića još uvijek nije riješeno. Šta je bilo sa tim?“, pita se Konjević.

O ploči u Morinju

Govoreći o spomen ploči u Morinju, Konjević kaže da opština Kotor nije ni trebala da bude obaviještena, što je rekao i predsjednik opštine Kotor.

„Takve spomen ploče su podsjećanje na neka nemila dešavanja koja imate u više vojnih objekata u Crnoj Gori. Imate takve spomen ploče u Danilovgradu i Maslinama, različitim povodima. Ne treba zaboraviti da ste godinu dana prije toga imali ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića i ministra vanjskih poslova Hrvatske koji su položili vijenac na ulaz u logor Morinj i da imamo pravosnažne presude nadležnih sudova o tom ratnom zločinu za koji su pojedinci pravosnažno osuđeni. Previše je medijske pažnje dato tom događaju, a najviše je tome doprinio Dritan Abazović koji je tada bio u Zagrebu“, kazao je Konjević.

Na pitanje voditelja kako je moguće da se postavlja spomen ploča u Morinju gdje niko nije ubijen a niko ne pominje Loru, Konjević kaže da nije tačno da je niko ne pominje i da se mi trebamo suočiti sa stvarima koje smo mi radili.

„Ne mislite sada da možemo afirmisati politiku s početka 90ih koja je slala ljude u druge republike navodno braneći Jugoslaviju. Valjda ne mislite da tu vrstu politike ne treba osuditi nakon 30 godine? SDP to radi s punim pravom jer smo sa Liberalnim savezom jedini imali antiratnu politiku i javno kritikovali sve što se dešavalo a pokazalo se da smo bili u pravu. Šta je danas sporno? Sporno je da nakon svih presuda, obilježimo nešto što ja mislim da je sramota Crne Gore“, kazao je Konjević.

Konjević naglašava da su tada na vlasti bili Milo Đukanović i Momir Bulatović i dodaje da je Đukanović 1997. godine promijenio poliitku DPS-a i okrenuo se prema nezavinosti.

„On je uputio i javno izvinjenje. Ipak, mi i Liberalni savez smo bili jedini koji je govorio o tome da je rat pogrešan i da neće donijeti ništa a bili smo u pravu“, naglašva Konjević.

Na pitanje zašto nije tražio odgovornost čelnika DPS-a Konjević kaže da postoje pravosnažne presude i da se radilo o vojnom objektu SR Jugoslavije, a ne Crne Gore. Odgovarajući da li je pitao predstavnike hrvatske Vlade jesu li pokušali da pronađu posmrtne ostatke 14 rezervista nikšićko šavničke grupe koji su ubijeni u logoru Lora, Konjević kaže da onoliko koliko on zna, Hrvatska je sprovela pravosudne procedure.

„To je bio jedan od uslova za ulazak u EU. Moramo da razumijemo da smo 90tih bili na pogrešnoj politici i da je to bila ona politika koja je imala afinitet prema nečijoj drugoj teritoriji. Ne mislimo valjda da smo napadom na Dubrovnik branili Jugoslaviju. Govorim o politici. To je bila pogrešna državna politika. Svi su proglašavani izdajnicima koji se nisu povinovali državnoj politici“, kazao je Konjević.