Kod njih vlada zakon ćutanja poslije batinjana: Policajci prikrivaju protivzakonite postupke

Policajci se nakon tvrdnji o zlostavljanju drže zajedno i uzajamno pomažu, a ponekad i prikrivaju protivzakonite postupke drugih kolega, konstatovao je zaštitnik ljudskih prava.

U mišljenu povodom pritužbe o navodnoj torturi koju je preživio Mile Jovanović, ombudsman poručuje da borba protiv izuzimanja od odgovornosti mora početi kod kuće, odnosno u okviru same službe (policijske, zatvorske, vojnih vlasti, itd), ali da se u konkretnom slučaju to nije dogodilo i da istraga nije bila djelotvorna.

Zaštitnik je konstatovao da su policajci, inspektori Odjeljenja unutrašnje kontrole, ali i podgoričko Osnovno tužilaštvo povrijedili više prava oštećenog:

“Nedjelotvornom istragom Osnovnog državnog tužilaštva… podnosiocu pritužbe povrijeđeno je pravo na dostojanstvo i nepovredivost ličnosti iz člana 28 Ustava Crne Gore, odnosno pravo na zabranu mučenja garantovano čl. 3 Evropske konvencije”.

Iz kancelarije zaštitnika podsjećaju da im se Jovanović obratio preko pravne zastupnice, navodeći da je u nekadašnjem Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije (SBPOKK), mučen, zlostavljan, vrijeđan, tučen i zastrašivan od strane policijskih službenika.

Navodi se da je utvrđeno da se on 30. decembra 2020. godine nalazio u putničkom vozilu koje su službenici Interventne jedinice Odjeljenja bezbjednosti (OB) Nikšić oko 19:30 časova zaustavili na putnom pravcu Vilusi – Nikšić.

“Tokom pregleda, u vozilu je pronađeno vatreno oružje izbrisanog serijskog broja sa okvirom u kom se nalazilo 9 komada municije odgovarajućeg kalibra, tri mobilna telefona sa kriptovanom zaštitom, tri kape crne boje tzv. ‘fantomke’ i osam pari neraspakovanih rukavica, nakon čega su sva lica sprovedena u službene prostorije OB Nikšić. On je tada slobode lišen skupa sa Jovanom Mrvaljevićem.

Navodi se da su obojica ranije iznijela navode o zlostavljanju od strane policajaca, što su ponovili u krivičnoj prijavi 5. januara 2021. godine…

Objašnjava se da je podnosilac pritužbe, nakon zaustavljanja vozila oko 19:30 časova, sproveden u službene prostorije OB Nikšić u kojima je boravio od 20:50 časova do 22:50, kada su ga preuzeli službenici SBPOKK-a i povezli u službene prostorije u Podgorici, koje je napustio u 03:39 časova, odnosno nakon ukupno osam časova…

“U dostavljenoj dokumentaciji se ne opovrgavaju navodi podnosioca pritužbe da mu nije dozvoljeno da pozove advokata, te da su mu službenici SBPOKK-a vezali ruke plastičnim stegama tamne boje za vrijeme putovanja na relaciji Nikšić – Podgorica. U spisima predmeta ne egzistira dokaz da su postupajući službenici o radnjama preduzetim u odnosu na podnosioca pritužbe obavijestili nadležnog državnog tužioca”.

Zaštitnik upozorava, kako stoji, i na kontinuitet loše prakse prilikom primjene instituta pozivanja građana radi prikupljanja obavještenja u svojstvu građana. Navodi se da to nije u skladu sa članom 259 Zakona o krivičnom postupku, koji propisuje da policija može pozivati građane radi prikupljanja obavještenja o krivičnom djelu i učiniocu, ali i da se u pozivu mora naznačiti razlog pozivanja i da građanin ima pravo da u prostorije policije dođe zajedno sa advokatom…

“Zaštitnik dalje podsjeća da je u praksi međunarodnih tijela ranije prepoznato da je rizik od zlostavljanja najveći u prvim satima lišavanja slobode. U tom smislu Evropski komitet za sprečavanje mučenja (CPT) dosljedno ističe važnost tri proceduralne garancije, naime: pravo na pristup advokatu, pravo na pristup doktoru i pravo na to da treće lice bude obaviješteno, po vlastitom izboru”, navodi se u nalazu.

Osim utvrđenog nezakonitog lišenja slobode i bez omogućavanja korišćenja procesnih garancija koje su upostavljenje u cilju sprečavanja zlostavljana, Zaštitnik pojašnjava i da izjave Jovanovića i postupajućih policijskih službenika korespondiraju u dijelu da je podnosilac pritužbe odbio da dobrovoljno kaže šifru za otključavanje kriptovanog telefona: “Dok se razlikuju u tome što su postupajući službenici izričito poricali da su ga zlostavljali kako bi ga primorali da otključa telefon”.

“Navedeno, uz analizu sadržaja izuzete SKY komunikacije ostvarene između policijskog službenika koji je u izjavama podnosioca pritužbe identifikovan kao jedno od lica koje ga je zlostavljalo i trećeg lica, a u vezi sa predmetnim događajem, bez sumnje predstavlja uvjerljivu tvrdnju da je podnosilac predstavke bio podvrgnut zlostavljanju u smislu člana 3 Konvencije. Stoga su državne vlasti bile u obavezi da sprovedu djelotvornu istragu”, navodi zaštitnik.

Prva radnja nakon 10 dana

Zaštinik pojašnjava da se blagovremeno i hitno postupanje državnih organa u ispitivanju navoda o zlostavljanju smatra ključnim za očuvanje povjerenja javnosti u njihovu privrženost vladavini prava i otklanjanje sumnji da vlast ima tendenciju da zataškava ili toleriše nezakonite radnje državnih službenika, ali da je, uprkos tome, postupajuća tužiteljka prvu radnju preduzela 10 dana nakon podnijete prijave, odnosno 15. januara 2021. godine…

“U slučaju koji se ticao prekomjerne upotrebe sile, kršenje obaveze sprovođenja djelotvorne istrage utvrđen je zato što je od incidenta do trenutka angažovanja istražitelja prošlo 15 i po sati, kao i zato što su policajci umiješani u incident saslušani tek poslije više od dva dana, pri čemu nijesu bili razdvojeni, pa su imali priliku da dogovaraju iskaze, iako nije bilo moguće zaključiti da su ih zaista i dogovorili”, navodi se u tekstu.

Dodaje se da je tužiteljka u periodu januar – mart 2021. godine dva puta tražila informacije od Kliničkog centra, a da je potom bila na bolovanju od 20. marta do 4. maja kada nije bila u mogućnosti da postupa u predmetu.

“Podnosilac pritužbe je saslušan nakon više od četiri mjeseca od dana podnošenja prijave, odnosno 13. maja 2021. godine, kada je naveo da je predmetnom prilikom zadobio tjelesne povrede, ali da nije išao na ljekarski pregled. Službenik kojeg je podnosilac pritužbe u svojoj izjavi pred tužiteljkom identifikovao kao lice koje ga je zlostavljalo, saslušan je nakon duže od dva mjeseca kasnije, odnosno 22. jula 2021. godine”.

Piše i da je Sektor za borbu protiv kriminala obavijestio tužiteljku 28. oktobra 2021. godine da je Odjeljenje unutrašnje kontrole MUP-a formiralo predmet, ona se tom organu obratila skoro mjesec dana kasnije – 22. novembra 2021. godine, tražeći kopiju predmetnih spisa.

Odjeljenje je, potom, spise dostavilo 7. decembra 2021. godine, uključujući službenu zabilješku u kojoj se navode imena policajaca koji su bili u automobilu, oni su saslušani nakon duže od tri mjeseca kasnije, odnosno 14. marta 2022. godine, kada su negirali navode o zlostavljanju.

“U spisima predmeta ne egzistira dokaz da je tužiteljka preduzela bilo koju službenu radnju od 19. oktobra 2022. godine, zaključno sa 23. martom 2023. godine, odnosno u periodu dužem od 5 mjeseci. Na osnovu ovih i rokova u kojima se preduzimane druge radnje kako je to detaljno navedeno u utvrđenim činjenicama zaključuje se da istraga ne ispunjava zahtjev hitnosti”…

Rok od 30 dana da napišu šta su uradili

Ombudsman je preporučio Upravi policije da ubuduće dosljedno postupa u skladu sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku, kao i Zakona u unutrašnjim poslovima kojima se propisuje prikupljanje obavještenja od građanina kao i postupanje u slučaju lišenja slobode od strane Uprave policije…

“Ministarstvu unutrašnjih poslova – Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije – da bez odlaganja, podnosiocu pritužbe dostavi pisani odgovor u vezi sa postupanjem po zahtjevu br. 40-074/21-81/1 od dana 5.januara 2021. godine; Osnovnom državnom tužilaštvu u Pogorici: c) da preduzme druge odgovarajuće mjere i radnje u cilju sprovođenja djelotvorne istrage”, navodi se u nalazu zaštitnika.

Navedeno je da će ta kancelarija u kontinuitetu pratiti preporuku datu Upravi policije, dok su Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici i Ojeljenje za unutrašnju kontrolu policije, dužni da u roku od 30 dana dostave zaštitniku izvještaj o preduzetim radnjama za izvršenje datih preporuka…

Četiri miliona za likvidacije

Uhapšeni tajni agent Petar Lazović osumnjičen je za mučenje škaljaraca Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića, saopšteno je ranije Vijestima iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici.

Tada je rečeno da su u tom tužilaštvu, protiv nepoznatih izvršilaca formirana četiri predmeta – povodom policijske torture iz 2020. i 2021. godine.

“U jednom od tih predmeta, nakon sprovedenih dokaznih radnji, utvrđeno je da postoji osnov sumnje da je osumnjičeni P. L. izvršio krivično djelo mučenje na štetu J. M. i M. J”.

Jovanović je optužen da je dio kriminalne grupe sada pokojnog Jovana Vukotića, formirane radi likvidacije vođa kavačkog klana Slobodana Kašćelana i Radoja Zvicera.

Optužnicom je predstavljeno da je Vukotić u novembru i decembru 2020. godine u Crnoj Gori, putem tekstualnih poruka preko kriptovanih mobilnih telefona nudio četiri miliona eura za te likvidacije.

Čekali dolazak iz Amerike?

Navodi se da je postupajuća tužiteljka, aktom od 27. marta 2023. godine, obavijestila rukovodioca ODT-a o radnjama koje je preduzela, navodeći, između ostaloga, da je u cilju donošenja odluke neophodno saslušati i jednog službenika službenika SBPOKK-a.

“Ne obrazlaže se zašto je za donošenje odluke potrebno saslušati ovo lice, ako se ima u vidu da su prethodno svi saslušani službenici SBPOKK-a negirali navode o zlostavljanju, niti kada i kako se planira saslušanje ovoga službenika ako se ima u vidu da je tužiteljka još 19. oktobra 2022. godine obaviještena da se ovo lice nalazi u Americi i da neće dolaziti duže vrijeme – nekoliko godina”.

Zaštitnik primjećuje da za drugačiji zaključak nije od značaja obraćanje rukovodioca ODT-a koji je u aktu od 30. maja 2023. godine dostavljenom postupajućoj tužiteljki naveo da je neophodno da hitno intenzivira rad u predmetu, kako bi u što kraćem roku mogla donijeti odluku u istom, a koja odluka nije bila donijeta zaključno sa danom dostavljanja izjašnjenja Zaštitniku.

Propuštene šanse

U početnoj fazi istrage propuštena je prilika da se podnosilac pritužbe blagovremeno sasluša, a zatim uputi na ljekarski pregled kako bi se evidentirale eventualne tjelesne povrede.

“Iz spisa predmeta ne proističe da su saslušana ni sva lica koja bi mogla da doprinesu rasvjetljavanju predmetnog događaja, odnosno službenici SBPOKK-a koje je podnosilac pritužbe zatekao u službenim prostorijama, a kako proističe iz dostavljenih video snimaka”, konstatuje zaštitnik ljudskih prava.

On obrazlaže da nije zadovoljen kriterijum koji podrazumijeva da se omogući učešće navodne žrtve, tj. oštećenog, u mjeri potrebnoj da bi zaštitio svoje legitimne interese…

“Ovaj zaključak proističe iz činjenice da je navodnoj žrtvi sa značajnim zakašnjenjem omogućeno da učestvuje u postupku… Takođe, u spisima predmeta ne egzistira dokaz da je podnosiocu pritube omogućeno da predloži neku radnju u pravcu dokazivanja svojih tvrdnji, a u smislu proakativnog postupanja tužilaštva. Nije sprovedena ni radnja prepoznavanja koja bi, kroz učešće navodne žrtve, omogućila dodatno rasvjetljavanja navoda o zlostavljanju. Nedonošenjem odluke u predmetu u periodu od 5. januara 2021. godine zaključno sa danom dostavljanja izjašnjenja Zaštitniku odnosno 4. septembra 2023. godine, podnosilac pritužbe, je onemogućen da, u slučaju odbacivanja prijave, takvu odluku preispita pred Višim tužilaštvom ili, eventualno, samostalno preuzme gonjenje”…

Jovanović je hapšen krajem januara 2021. godine, zbog pokušaja ubistva beogradskih plaćenika Radoja Zvicera – Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.

(Vijesti)