Mi smo obećali još veća povećanja zarada kroz program Evropa sad 2, koji će uslijediti krajem ove godine. Taj program obuhvata svakoga bez izuzetka. Treba se naći način da se svakome poveća plata, jer nije dobro povećavati samo javnom sektoru, a privatni sektor činiti nekonkurentnim. Mi sada imamo jednu paradoksalnu situaciju da smo jedina zemlja u Evropi koja ima veliku diskrepancu između zarada u javnom i privatnom sektor, kazao je poslanik pokreta “Evropa sad” Vasilije Čarapić u emisiji “Znam da znaš” na Gradskoj RTV.
Program Evropa sad se pokazao apsolutno održivim, ističe on.
”Naš BDP raste, javni prihodi su se povećali. Tada je on bio potreban. Program Evropa sad je takođe fiskalno održiv, mislim da je kontrolno saslušanje nakon sprovođenja jednog dijela programa klasični politički marketing. Potreba da odeđenom demagogijom i marektingom osporava ono što je očigledno. Tada niko nije vjerovao u povećanje minimalne penzije na 450 eura pa se ono desilo. Sada niko više ne priča o tome, a sjećamo se kakav je bio diskurs uoči usvajanja samog zakona u decembru. Sada niko ne pominje više održivost tih penzija već prebacuju svoj fokus na radno vrijeme od sedam sati i prosječnu zaradu od 1.000 eura“, naveo je on.
Objašnjava da sada kritičari govore da je i to ne moguće, iako smo vidjeli dva puta da je program održiv, nakon što se usvoji reforma niko više o njoj ne priča.
”Tako će biti i za program Evropa sad 2, koji će biti održiv. Kada bude reforma spremna i ugovorena sa sistemom, ući će u kampanju prema poslanicima i daće rješenje Parlamentu. Parlament će odlučiti da li prihvati reformu. Ukoliko javne finansije budu pametno balansirane možemo povećati plate bez problema“, kazao je on.
Kako navodi, ima prostora da se smanje cijene u trgovinama, kroz smenjenja marže.
”Nemamo konkurenciju na tržištu. Trgovinski lanci nijesu altruistični, njihovi profiti su skočili za nevjerovatne iznose u odnosu na 2019.godine i pokupili te profite. Mi mislimo da je bilo bolje da su građani kupovali nekretnine, da uvećavaju svoju umovinu, ali na to je uticala politička nestabilnost“, dodaje Čarapić.
Smatra da je dio opozicije bio kontruktivan i podržao imenovanja u pravosuđu i EU integracije.
”Postoje dvije kategorije rekonstrukcije, jedna je prirodna rekonstrukcija po sporazumu i mi stojimo iz toga. Mi smo formirali Vladu na osnovu sporazuma koji smo potpisali i koji želimo da poštujemo. Želimo da uradimo što više stvari na evropskom putu kako ne bi ugrozili taj momentum. Smatramo da treba prvo završiti te ciljeve i ući u prirodnu rekonstrukciju. Kada je rekonstrukcija Vlade sa dijelom opozicije mislim da to načelno samo može da ojača vladu ako se bude sprovela uz poštovanje svih onih koji su već dio koalicione većine. Mi imamo jaku političku stabilnost koju treba čuvati što duže. Prirodna rekonstrukcija je moguća do kraja godine, ako bude do ljeta to znači da smo uspunili sve ciljeve za pola godine a koji se odnosi na ne put u EU“, navodi on.
Rekonstrukcija sa opozicijom nije prioritet, jer kako navodi, Vlada i Skupština se bave konretnim problemima.
”Mi sa Demokratama nemamo borbe, oni su dio naše vlasti i programski bliska stranka. Sjednica odbora za bezbjednost je bila rijaliti, na toj sjednici nije bilo nikakvih rješenja. Građani nijesu upućeni u to u kakvom stanju je bezbjednosni sketor. SDT radi dobar posao i to se konkretno vidi. On čuva bezbjednost građana i rad tužilaštva. Nije tu bilo sukoba između PES i Demokata. Neka sačeka javnost, ali da imamo dobro rješenje u sektoru bezbjednosti“, navodi on.
Ocjenjuje da je rad ministra policije korektan i da dobro radi svoj posao.
Navodi je i da je dobro što je napravljen kompromis između Vlade i Sindikata prosvjete, kako škole ne bi štrajkovale.
”Kada govorimo o povećanju plate moramo to raditi na jedan sistemski, odnosno finansisjki održiv način. Granski kolektivni ugovor koji je tada potpisao Dritan Abazović je usvoje nakon što je usvojen budžet za 2023.godinu, koji je maltene predviđao uvećanja koja nijesu reflektovana u budžetu. To je bio jedan neodgovoran način i pristup. Onda smo mi rekli da su zaposleni “bili prevareni”, kazao je Čarapić.
Pregovori sa Sindikatom prosvjete i rješavanje problema u prosvjeti nijesu jednostavni procesi, smatra Čarapić.
”Svi smo mi znali da će doći do nekog rješenja, jer su štrajk i obustava nastave bili neodrživi. Zadovoljan sam što je došlo do rješenja, mislim da je ono bolje i povoljnije za prosvjetare. Gospodin Milojko Spajić je dao pravično rješenje da ispoštuje zaposlene u prosvjeti, a da ne ugrozi javne finansije što je bila intencija Vlade od samog starta. Žalim što je došlo do protesta tokom tri dana”, naveo je Čarapić.
Treba pratiti ovaj model, jer propoznajemo značaj esencijalnih zanimanja, kaže on. Zarade u javnom sektoru, kako navodi, finansiraju privrednici i zaposleni u privatnom sektoru.
”Njihova motivacija za rad je nula trenutno. Mi moramo da pristupimo tome na jedna ravnopravan način. Moramo da vodimo računa o privredi koja finansira javnu potrošnju, kroz poreska davanja, a treba a stavimo fokus unutar javnog sektora onim granama i da pravimo prioritete redovno. Prije svega da se fokusiramo na esecijalne radnike, medicinski kadar to jeste. Mislim da gospodin Šimun ima rješenje i za njih, ono što čujem da se to rješenje odnosi na svakoga. Bio je ranije predlog Vlade Abazovića gdje se izoptava veliki dio nemdicinskog kadra i fokusira se na jednu grupu koja je relativno mala, iako imaju veliko povećanje “, dodao je Čarapić.
Ne zalaže se, kako navodi, za uvođenje radne nedjelje i smatra da o tome treba razgovarati.
”Veliki trgovinski lanci nemaju dovoljno radnika, jer postoji veliki disbalans između zarada u javnom i privatnom sektoru. Biće im još teže da postignu i anagažuju dodatan broj radnika za rad nedjeljom “, kazao je on.