Bugarska vlada pala, a makedonska se trese: Pitanje Sjeverne Makedonije i dalje nerješivo
Iza pada vlade bugarskog premijera Kirila Petkova krije se njegova namjera da olabavi stav prema Severnoj Makedoniji, ocjenjuje Vladimir Dobrosavljević, spoljnopolitički komentator. Paradoks je, kako kaže, da je i vlada u Skoplju ugrožena zbog istog problema odraženog u ogledalu.
Parlament u Sofiji izglasao je nepovjerenje vladi Kirila Petkova, čiju su smjenu zatražili poslanici opozicije, tvrdeći između ostalog da njegov kabinet planira da povuče veto na početak pregovora Severne Makedonije sa Evropskom unijom. S druge strane, u Sjevernoj Makedoniji opozicija danima protestuje tražeći smjenu vlasti zbog, kako kažu, sve veće „bugarizacije Makedonije“.
Vlada pala zbog Sjeverne Makedonije
Vladimir Dobrosavljević, spoljnopolitički komentator i politički konsultant, ne sumnja da se iza pada vlade Kirila Petkova krije njegova namjera da olabavi stav prema Severnoj Makedoniji.
„S druge strane, Bugarska je već nekoliko puta imala ponavljanje izbornog ciklusa i pokazalo se da je postojeća većina bila vrlo krhka i sklona promjenama i padu. Opet, Bugari su pokušavali da u ovom poslednjem periodu svoju poziciju prema Sjevernoj Makedoniji, koja je za njih jedno od osjetljivijih pitanja, radikalizuju i da pokušaju da iskoriste benefite članstva u EU ne bi li uslovili Makedoniju da izađe u susret njihovim identitetskim ciljevima“, kazao je Dobrosavljević.
I Vlast Skoplju u problemu
Međutim, to nije naišlo na dobru volju u dijelu zapadnih saveznika i uslijedio je i pritisak po tom pitanju na vladu Petkova
„Vrlo jasno im je stavljeno do znanja da se pritisak na zvanično Skoplje ne gleda baš pretjerano blagonaklono. Sa druge strane, vlast u Skoplju je već posle lokalnih izbora, gdje je imala jako loše rezultate, pokazala da zavisi od vrlo tanke većine. U tom smislu jasno je da vladajuća stranka SDSM nema više podršku u biračkom tijelu, da je trenutno na aparatim i da se samo vještački održava“, smatra Dobrosavljević.
VMRO i njeni saveznici, dodaje Dobrosavljević, samo koriste još jedan od autogolova koje je vlast u Skoplju sebi zadala da se vrati na poziciju,
„U samom Skoplju nije bitno u vremenskom okviru kada će se to desiti iz prostog razloga što je potpuno očito da je Socijaldemorkatska stranka završila sa svojom vladavinom, odnosno, da će izgubiti izbore, ma kada oni bili“, siguran je Dobrosavljević.
Petkov ima još jednu šansu
Što se tiče Bugarske, prema njegovim riječima, premijer ima još jedan pokušaj da bez izbora osnuje drugu većinu u parlamentu, ali šanse da će opstati na vlasti su mu male, posebno jer Bugarska nije miljenik Vašingtona i Londona, iako Petkov važi za prozapadnog igrača.
„Bugarska se nekako na zapadu uvijek oslanjala na Berlin, ali činjenica je da su Velika Britanija i Amerika bili uvijek rezervisani prema Bugarskoj i njenim akcijama na ovim prostorima pa se negdje to i sada dešava. Dakle, vidjljivo je da se stabilnost Bugarske u regionu i početak pada ove vlade poklapa nekako vremenski sa odlaskom Angele Merkel sa mjesta kacelara Njemačke. Tako da je Bugarska sada u poziciji da nema dovoljno jakog saveznika i zaleđinu među zapadnim saveznicimia, bez obzira što je članica NATO i EU“, kaže on.
Jedini razlog zbog koga bi Zapad bio zabrinut zbog pada vlade u Bugarskoj je odnos prema Rusiji, napominje Dobrosavljević, i samtra da bi se samo u tom slučaju umiješala.
Od 240 poslanika, 123 glasalo za pad Vlade
Inače, pad Vlade u Bugarskoj počeo je prije desetak dana, kada je koaliciju napustila stranka „Postoji takva vlada“(ITN) Slavija Trifonova, navodno zbog toga što politika premijera Petkova vodi državu u bankrot. Za nepovjerenje vladi glasalo je 123 poslanika od 240.
Protivnici bugarskog premijera pominjali su i izdaju nacionalnih interesa, tvrdeći da se premijer sa zapadnim diplomatama dogovorio da Sofija, konačno, skine veto sa početka pregovora Sjeverne Makedonije i EU, a da se bugarski zahtjevi „utope“ u preduslove koje Makedonci moraju da ispune kako bi napredovali ka članstvu u EU.
Partija Kirila Petkova „Mi nastavljamo promjene“ ima drugu šansu da parlamentu predloži novu vladu. Ukoliko ne uspije da je oformi, druge partije će imati dva pokušaja da to učine.
Ukoliko ni to ne uspije, predsjednik države će morati da rpedloži vladu nacionalnog spasa ili da raspiše prijevremene izbore. Vlada Kirila Petkova konstituisana je u decembru prošle godine.
(Sputnjik)