Beograd i Priština uskoro dobijaju smjernice Zapada za KiM
Beograd i Priština uskoro bi trebalo da dobiju smjernice za pronalazak konačnog rješenja kosovskog pitanja od zapadnih zemalja, ali će one ostaviti prostor za eventualne „amandmane“ obje strane na taj zadati okvir, pišu „Večernje novosti“.
Takav način rada, prema mišljenju zapadnih lidera, trebalo bi da ubrza zatvaranje kosovskog pitanja, navode Večernje novosti.
List dodaje da bi na samitu u Parizu, ako do njega dođe, moglo da se objelodani šta se nalazi među „preporukama“.
Novosti podsjećaju da je 2005. godine Kontakt grupa ustanovila tri osnovna principa za pregovore o statusu KiM: da nema podjele Kosova, da nema povratka na stanje od prije 1999. godine i da nema pripajanja Kosova susjednim državama.
Bivši ambasador Srbije u Berlinu i Beču Milovan Božinović smatra da se iz ponašanja aktuelnih glavnih aktera u pregovaračkom procesu može steći utisak da neki okvir za dijalog o konačnom rješenju već postoji i da su obje strane pod pritiskom da se usaglašavaju shodno tim smjernicama.
Povodom poruke Bijele kuće da Beograd i Priština ostave po strani ekstremističku retoriku i rade na sporazumu koji se fokusira na „uzajamno priznanje“, Božinović kaže da ukoliko se takse ukinu i dijalog nastavi, Srbija ne bi smjela da dozvoli da se krene u novu priču, prije nego što se sprovede Briselski sporazum i formira Zajednica srpskih opština.
„Bila bi greška praviti kompromise oko onoga što je već potpisano. To što Srbija za ZSO traži izvršnu autonomiju nije nešto veliko. Ako bi se tu popustilo to bi samo dalje povećalo apetite Albanaca“, rekao je Božinović.
Diplomata Zoran Milivojević smatra da je u postojećim okolnostima teško nastaviti razgovore ako su početna pozicija Briselski sporazum i formiranje ZSO.
Vjeruje da će se pregovori nastaviti o osnovama i principima za pravno obavezujući sporazum i konačno rješenje.
„Tu bi mogao da se nađe modus koji ne bi bio ni bezuslovno priznavanje Kosova niti bezuslovno nepriznavanje, već neko srednje rješenje. Priznanje Kosova, kako se poručuje, ne može da bude osnov za dijalog. U principima ne može da stoji: priznanje, pa sve ostalo. Može samo: sve ostalo, pa da vidimo šta ćemo sa priznanjem“, rekao je Milivojević.
Dodaje da Srbija treba da traži i garancije koje se tiču odnosa sa Zapadnom i nastavka evropskih integricija.
Milivojević je naglasio i da nikakvi principi pregovora ne mogu da se odnose na centralnu Srbiju jer to nije tema.