Piše: Kasper I

Postoje ljudi koji vjeruju da su slova samo znakovi kojima zapisujemo riječi. A postoje i oni koji osjećaju da svako slovo nosi vlastitu priču, energiju i simboliku. Možda istina nije ni na jednoj krajnosti. Možda je slovo samo oblik kojem smo mi, ljudi, kroz hiljade godina dali značenje.

A je prvo slovo mnogih svjetskih alfabeta. Zbog toga gotovo svaka kultura u njemu vidi početak – prvi udah, prvi korak, prvu riječ. U hrišćanskoj tradiciji, grčko „Alfa“ označava početak svega. U Otkrivenju stoji: „Ja sam Alfa i Omega“, čime se naglašava da je Bog izvor i kraj svakog postojanja.

Ali religija nije jedina koja pokušava da objasni zašto nam određeni simboli toliko znače.

Psiholog Carl Gustav Jung smatrao je da simboli nisu slučajni. Oni predstavljaju most između svjesnog i nesvjesnog dijela čovjeka. Kada jednom simbolu kroz vjekove milioni ljudi pripisuju isto značenje, on postaje dio kolektivnog iskustva. Ne zato što posjeduje natprirodnu moć, već zato što ljudski um prirodno traži red, početak i smisao.

Možda upravo zato slovo A gotovo uvijek povezujemo s novim početkom. Njegov oblik podsjeća na planinu koju treba osvojiti ili na krov kuće koji pruža zaštitu. Dvije linije koje se spajaju u vrhu kao da govore da se različiti putevi mogu susresti u jednoj tački.

Neki u tome vide simbol ravnoteže između čovjeka i Boga, zemlje i neba, razuma i vjere. To su duhovna tumačenja, a ne naučno potvrđene činjenice.

Psihologija nudi drugačije objašnjenje. Ljudi od davnina stvaraju značenja oko simbola jer tako lakše razumiju svijet. Kada jednom slovu damo osobine poput hrabrosti, vođstva ili stvaranja, ono postaje svojevrsno ogledalo u kojem posmatramo sebe.

Simbol tada ne mijenja naš život magično, već utiče na način na koji razmišljamo o sebi i svojim mogućnostima.

Zanimljivo je da se u numerologiji slovo A povezuje s brojem jedan – brojem inicijative, nezavisnosti i stvaranja. Nauka ne potvrđuje numerološke tvrdnje, ali mnogi ljudi u njima pronalaze ličnu inspiraciju i motivaciju.

Slično je i s vjerovanjem da osobe čije ime počinje slovom A češće pokazuju osobine lidera. Takve tvrdnje nisu potvrđene psihološkim istraživanjima, ali su postale dio popularne simbolike koja se prenosi generacijama.

Možda prava misterija nije u samom slovu.

Možda je misterija u čovjeku.

Jer isti znak nekome je samo prvo slovo abecede, drugome podsjetnik na Boga, trećem simbol novog početka, a četvrtom uspomena na ime voljene osobe. Slova nemaju osjećanja. Mi smo ti koji ih ispunjavamo uspomenama, vjerom i nadom.

I možda upravo zbog toga A nikada neće biti samo slovo.

Biće podsjetnik da svaki veliki put počinje jednim malim korakom. Da svaka molitva počinje jednom riječju. Da svaka promjena počinje odlukom. I da je čovjek, bez obzira na vrijeme u kojem živi, uvijek tragao za istim odgovorom – gdje počinje smisao.

Možda upravo tamo gdje počinje i AbecedA.

(Mišljenja i stavovi u rubrici Kolumne/Drugi pišu nisu nužno stavovi redakcije Borbe)

Tagovi