Zafranović: Tito i kompanija nisu dozvoljavali da se priča o Jasenovcu; Srbi sa Kozare da dobiju određenu satisfakciju kroz Film „Zlatni rez 42 (Đecu Kozare)” !

Reditelj Lordan Zafranović rekao je danas da se očekuje da će do kraja ove godine biti završen njegov film „Zlatni rez 42 (Đecu Kozare)”.

Zafranović je rekao Tanjugu da su sada intenzivne pripreme u svakom detalju, uključujući završnu podjelu uloga, i da se nada da će kad za nekoliko mjeseci počne snimanje ono biti završeno do kraja ljeta. Prema njegovim riječima, nakon postprodukcijskih poslova film bi trebalo da bude gotov do kraja godina.

„Sada sam u zreloj fazi u kojoj pokušavam napraviti film koji sam pokušao prije mnogo godina, o djeci Kozare i stradanju življa 1942. godine. Učinilo mi se dosta aktuelnim s obzirom na migracije i smrti ljudi i djece na plažama Italije, koji pokušavaju da se domognu Evrope”, naveo je Zafranović.

Tvorac „Okupacije u 26 slika” i „Pada Italije” je naveo da će „Zlatni rez 42 (Đecu Kozare)” pokušati „napraviti snažno”, blisko njegovoj estetici i iskustvu „koje će vjerovatno se vidjeti na filmu”. Prema njegovim riječima, cilj je da se napravi „film za široku svjetsku publiku, da ga gledaju na svim kontinentima”.

„I da na neki način ovdje, u krajevima gdje žive Srbi, gdje je svaka familija imala po nekoliko ubijenih i nestalih, da dobiju određenu satisfakciju da neko na umjetnički način obradi tema zla i stradanja, koje se nikada više ne bi trebalo ponoviti”, ocijenio je Zafranović.

Stradanja u ustaškom koncentracionom logoru Jsenovac tokom Drugog svjetskog rata bila su filmska tabu tema u komunističkoj posleratnoj Jugoslavji, smatra Zafranović.

„ Tito i kompanija nisu dozvoljavali zbog bratstva i jedinstva da se upire prst na stradanje i žrtve, da se ne bi napravio razdor. Čini mi se da je to nekako bilo ostalo po strani”, ocijenio je sineasta.

Nakon što je prilikom jedne posjete muzeju Jasenovac „doživio užas u susretu sa tim zlom”, Zafranović je razmišljao da snimi o tome igrani film, pa je prethodno uradio dokumentarni film „Krv i pepeo Jasenovca” (1983).

Igrani film na osnovu scenarija književnika Arsena Diklića (1922-1995) nije stigao uraditi pošto se već sredinom osamdesetih nagovještavao rat na području Jugoslavije.

„Sada nakon 40 godina vratio sam se natrag u drugačijoj formi. Na scenariju Diklića sam izvršio dosta velike izmjene, približio ga gledaocu danas i mojoj estetici”, naveo je reditelj, prenosi Tanjug.

(Politika.rs)