Vrhovni sud u vd stanju zbog politike i opstrukcija
Vrhovni sud i nakon prekjučerašnje sjednice ostao je u VD stanju. To što nijedan od dva kandidata nije dobio podršku na Opštoj sjednici Vrhovnog suda sagovornici Televizije Crne Gore vide kao opstrukciju, a ne isključuju ni mogućnost upliva politike. Iz vladajućeg PES-a predlažu izmjene zakona kojim bi se predsjednik Vrhovnog suda birao od svih prijavljenih kandidata ili makar predlagao apsolutnom većinom, a taj akt bi trebalo da se nađe u Skupštini krajem marta.
Pravnik Miloš Vukčević takav postupak vidi kao opstrukciju pravosuđa a ne isključuje ni upliv politike.
“Postoji ona izreka koja kaže politika je sve, izgleda da se ona infiltrirala prilikom izbora svih čelnih pozicija pa i ove, a ne bi smjelo. Mi znamo da pravosuđe, a posebno izbor predsjednika Vrhovnog suda mora biti odstranjen iz politike. Sudije Vrhovnog suda su trebale pokazati veću dozu odgovornosti prema državi”, kazao je Vukčević.
O odgovornosti možda najbolje govore nevažići listići, kojih je bilo pet. Za kandidaturu je potrebna dvotrećinska podrška od 17 sudija koliko je učestvovalo u glasanju.
Suzana Kašćelan iz Akcije za ljudska prava objašnjava da na taj način nijedan kandidat ne dobija većinu, niti može dobiti.
“Prilično je zabrinjavajuće da sudije sa najvišeg nivoa se koriste ovim metodama. Rješenje bi bilo da sud odlučuje prostom većinom, što bi trebalo uvrstiti u Zakon o Sudskom savjetu i sudijama”, navodi Kašćelan.
Taj akt naći će se pred poslanicima već krajem marta, poručuju iz vladajućeg PES-a, a predlažu i rješenja za nastalu situaciju.
“Da Sudski savjet bira predsjednika Vrhovnog suda iz reda svih prijavljenih kandidata ukoliko se na Opštoj sjednici ne postigne dogovor, ili pak rješenje da se kandidat određuje apsolutnom većinom, a bira dvotrećinskom većinom”, kazao je poslanik PES-a Vasilije Čarapić.
Iz Akcije za ljudska prava poručuju da je popunjavanje te pozicije urgentna potreba za sudstvo, a Vukčević kaže da, iako su sudije nezavisne, predsjednik Vrhovnog suda može poboljšati efikasnost te institucije.
“On je starješina u organizacionom smislu, da li se predmet zavržava u zakonskom roku, da li se presuda piše… U tom dijelu starješina suda ima značajna administrativna ovlašćenja u pogleda u rada sudija i rješavanje brojnjih problema koje sud ima”, kaže Vukčević.
Kašćelan ističe da je v.d. stanje u suštini u interesu samo onima koji žele da iskoriste pravosudni sistem u sopstvne svrhe ili koji imaju političke ili neke druge motive za destabilizaciju.
Izbor predsjednika najviše sudske instance nužan je za ispunjavanje privremenih mjerila u procesu evropskih integracija, čije se dobijanje očekuje u junu. Čelna pozicija Vrhovnog suda upražnjena je od kraja 2020. kada je tu funkciju napustila dugogodišnja predsjednica Vesna Medenica.
(RTCG)