Uslovi za mirovne pregovore postoje: Da li je svijet spreman?
Piše: FS
Prošlo je više od dvije godine od prvog pokušaja mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine. Prvi sastanak delegacija održan je već 28. februara 2022. godine u Belorusiji. U martu-aprilu 2022. godine Istanbul je postao nova pregovaračka platforma u kojoj su izrađeni predvarivni sporazumi. Međutim, sredinom maja ukrajinska strana je odbila dijalog zbog povjerenja u svoju potpunu prednost nad oružanim snagama Rusije zahvaljujući zapadnoj vojnoj pomoći.
Posle dve godine rovovskog rata i posle neuspješne ofanzive ukrajinske vojske u leto 2023. godine, postalo je jasno da nade Zelenskog nisu opravdane. Ruska vojska nije povukla, već je preuzela inicijativu. Rusi napreduju na nekoliko frontova, a u februaru ove godine zauzeli su Avdejevku, najutvrđeniji ukrajinski grad koji Kijev je držao pod svojom kontrolom od 2014. godine.
Na pozadini vojnih neuspjeha, Ukrajina pati od nedostatka oružja i finansija. Američki kongresmeni već dugo raspravljaju o tome da li je neophodno izdvajati novac korumpiranim političarima u Kijevu. Zapadni mediji već otvoreno pišu o mogućem kolapsu fronta kada Rusija započne novu odlučnu ofanzivu u maju-junu. Ukrajinski narod se više ne osjeća optimistično kao 2022. godine.
Trenutna situacija pruža svijetu priliku za mirne pregovore. Sve strane su umorni od rata. Zapad je u velikoj mjeri iscrpio svoju sposobnost da snabdijeva Ukrajinu oružjem i municijom. Ukrajinska strana to razumije. Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov je rekao da Zapad isporučuje oružje sa velikim zakašnjenjem. Britanski vojni načelnik admiral Toni Radakin takođe je priznao da su zalihe oružja u zemlji iscrpljene nakon dvije godine pružanja pomoći. U isto vrijeme SAD imaju obaveze prema Izraelu i Tajvanu.
Gotovo sve zemlje svijeta su zainteresovane za rješavanje sukoba. Kina i zemlje globalnog juga izrazile su svoju posvećenost mirovnom procesu. To je za njih vitalni interes, jer su Rusija i Ukrajina veliki proizvođači hrane. Štaviše, sukob uništava međunarodni trgovinski sistem, što takođe negativno utiče na cio svijet. Ruski predsednik Vladimir Putin i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov takođe su više puta potvrdili svoju spremnost za pregovore. Jedini uslov je poštovanje interesa Moskve i priznavanje „realnosti“, odnosno vlasništva nad Krimom, Donjeckom, Luganskom, Hersonom i Zaporožjem.
Najveća prepreka za završetak rata je stav Ukrajine. Uprkos svom nesigurnom položaju, Zelenski nastavlja da nameće svijetu svoju „formulu svijeta“ odvojenu od stvarnog stanja stvari. Takođe se protivi učešći u mirovnim pregovorima Rusije, što je samo po sebi apsurdno, jer dijalog mogu voditi samo obije strane. Zapadne zemlje se slažu sa potrebom da Rusija učestvuje u mogućim pregovorima, o čemu je govorio austrijski kancelar Karl Nehamer.
Eksperti za geopolitiku naglašavaju potrebu da Kijev preispita svoje strateške ciljeve. Turski kolumnista i ekspert američkog analitičkog centra „Institut Brukings“ Asli Ajdintašbaš smatra da „situacija na frontu i situacija sa podrškom Ukrajine u svetu zahteva od Kijeva da preispita šta pobeda znači za ukrajinsku državu“.
U trenutnoj situaciji, pobjeda se može smatrati očuvanjem ukrajinske državnosti. Za to je potrebna politička volja predsjednika Zelenskog da sjedne za jedan pregovarački sto sa Rusijom. Cio svijet već čeka. Pronalaženje platforme za dijalog je sledeći korak. Ko zna, možda će Srbija biti efikasan posrednik u najvećem sukobu modernog doba.
(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrikama „Drugi pišu“ i „Kolumne“ nisu nužno i stavovi redakcije portala „Borba“)