Udesi sve češći zbog brzine i korišćenja mobilnih telefona: Od početka godine poginulo 27 osoba!
Neprilagođena brzina, nedozvoljeno preticanje, i vožnja pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, ključni su uzroci saobraćajnih udesa na crnogorskim drumovima, upozoravaju stručnjaci, piše Pobjeda.
Vještak saobraćajne struke Goran Čarapić za Pobjedu objašnjava da je veliki broj saobraćajnih nezgoda izazvan korišćenjem mobilnih telefona u vožnji, ali da o tome nema preciznih i vidljivih podataka.
“Statistika koja bi ukazala u kojoj mjeri je korišćenje mobilnih telefona uzrok nesreća nije zaživjela kod nas ili je nema ili se ne vodi dovoljno dobro. Uzrok kod većeg broja saobraćajnih nezgoda je neprilagođena brzina, ali se ne istražuje upotreba mobilnog telefona. Ako bi se izašlo na naše ulice može se vidjeti da u svakom drugom ili trećem vozilu, u toku vožnje vozač koristi mobilni telefon, a kada dođe do nezgode ta okolnost se zanemari”, navodi Čarapić.
Neophodno bi bilo, kako objašnjava, da se kroz neke analize i istraživanje, dođe do preciznijih podatka koji bi ukazali na problem i uticalo da se upotreba telefona, odnosno posljedice koje izazivaju, smanji.
“Teške posljedice se dešavaju jer vozač samo pogledom na mobilni telefon može izgubiti kontrolu nad vozilom, skrenuti sa pravca, usmjeriti vozilo lijevo ili desno bez mogućnosti ispravke. Kao primjer, ako vozimo brzinom od 100 na sat, u sekundi prelazimo oko 28 metara, odnosno 56 metara za dvije sekunde. To je kratko vrijeme a relativno dug put tokom kojeg možete preći na suprotnu kolovoznu traku, sletjeti sa kolovoza, odnosno izazvati saobraćajnu nezgodu”, pojašnjava Čarapić.
Sagovornik Pobjede smatra da se veliki broj udesa dešava i zbog propusta pješaka.
“Pješaci su najranjivija kategorija učesnika u saobraćaju, različitih starosnih dobi, različitog psihofizičkog stanja, različitih obrazovanja u dijelu poznavanja saobraćajnih propisa. Određeni broj saobraćajnih nezgoda sa teškim posljedicama uzrokovani su propustima pješaka, koji neoprezno prelaze kolovoza na mjestu gdje ne postoji pješački prelaz, kada vozači nemaju mogućnosti izbjegavanja nezgode. Pješaci se kreću noću na mjestima gdje nema ulične rasvjete ili prelaze na crveno na semaforu”, kaže on.
Neke nezgode, objašnjava Čarapić, dogode se i na raskrsnicama koje su regulisane svjetlosno signalnim uređajima-semaforima, kada nije moguće utvrditi ko je od vozača svojim vozilo ušao u raskrsnicu kada to nije dozvoljeno, odnosno kada je za njegov smjer kretanja na semaforu crveno svijetlo.
“Takvi udesi se dešavaju obično u kasnim večernjim satima. U nedostatku video nadzora, u najvećem broju slučajeva, nije moguće utvrditi ko je od vozača ušao u raskrsnicu kada je na semaforu za njegov smjer kretanja uključeno crveno svijetlo. Ovih dana pušten je u rad video nadzor na nekim raskrsnicama u gradu koji će u svakom slučaju preventivno djelovati na vozače da ulaskom u raskrsnicu poštuju svjetlosnu signalizaciju”, kazao je Čarapć.
Savjestan vozač prilagođava brzinu uslovima na putu, odnosno uvažava stanje kolovoza, starost i kondiciju vozila i sl. kako je naveo, osnovni je uzrok nastanka saobraćajnih nezgoda.
“Ukoliko vozač ne prilagodi brzinu tim uslovima postoji veliki rizik i opasnost da dođe do saobraćajne nezgode”, istakao je Čarapić.
On navodi da se kao neposredni uzroci saobraćajne nezgode javljaju se čovjek, faktor „vozilo“ i faktor „put“.
“U posljednjih nekoliko godina veći broj puteva u našoj državi je rekonstruisan, korigovane su krivine tzv. „mrtve tačke“, kolovoz je prekriven relativno dobrim asfaltom. Sama rekonstrukcija puteva povećala je kvalitet putne mreže, osavremenila puteve, omogućila bržu vožnju, ali sa druge strane postala potencijalna opasnost za nastanak saobraćajnih nezgoda sa težim posljedicama. Mentalitet naših vozača je da se nakon izgradnje takvih saobraćajnica vozač „dokazuje“ kako je savladao određene dionice za relativno kratko vrijeme, a posebno se ovo odnosi na mlađu populaciju.
Međutim, neki putevi datiraju još od prije nekoliko decenija sa dosta lošim kvalitetom asfaltnog zastora, oštrim krivinama, neadekvatnim nagibima. Vozila kojima upravljamo su relativno dobrih vučno brzinskih karakteristika, prosječne starosti oko 15 godina. Kada se uzmu u analizu sve ove komponenete tada se može doći do zaključka, na vozaču je da odabere režim vožnje za put i vozilo sa kojim upravlja”, objašnjava Čarapić.
On je apelaovao na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise.
“Pješacima apelujem da prelaze kolovoz na objelježenom pješačkom prelazu, bez upotrebe mobilnog telefona i sa većom pažnjom. Biciklistima da koristite, ako je moguće, biciklističke staze vozeći umjerenom brzinom sa adekvatnom opremom i oznakama na biciklu, vozačima da prilagode brzinu vozila uslovima i stanju na putu i da ne voze alkoholisanom stanju, jer tim čuvaju svoje i živote drugih”, istakao je Čarapić.