U susret raspletu dinamične političke situacije: Šta znamo do sada i koja su moguća rešenja?

Zbog potpisivanja Temeljnog ugovora između Srpske Pravoslavne Crkve i Vlade Crne Gore, DPS je pokrenuo inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi. Njihov predlog podržali su SDP, SD, LP i DUA. To je za sada ukupno 36 poslanika, što znači da će o ishodu inicijative koju je pokrenula vodeća stranka bivšeg režima, poraženog na izborima prije dvije godine, odlučiti ostatak parlamenta. Potrebna većina je 41 poslanik.

Šta znamo do sada?

Iz vodećih stranaka aktuelne vlade, GP URA i Socijalističke narodne partije, poručili su da DPS nema većinu za svoju inicijativu. Na osnovu prvih izjava i reakcija visokih funkcionera DF i Demokrata, Đukanovićev DPS neće dobiti podršku za rušenje Vlade zbog Temeljnog ugovora.

Šef poslaničkog kluba DF-a, Slaven Radunović kazao je da DF nije zadovoljan radom Vlade ali da potpisivanje Temeljnog ugovora nije razlog da ona padne. Radunović je najavio da će DF uskoro obaviti konsultacije i izaći sa stavom. Takođe, lideri Demokratskog fronta pozdravili su juče potpisivanje ugovora između SPC i Vlade, a to su učinile i Prava Crna Gora i Ujedinjena Crna Gora.

Potpredsjednik Demokratske Crne Gore kazao je da Demokrate ne žele da budu bilo čiji izvođač radova. “Ne želimo da budemo pomoćna radna snaga nekome od ljutih ili nervoznih konstituenata 43. vlade, a vidimo da su u DPS-u ljuti i nervozni jer su izglasali Vladu koja je potpisala Temeljni ugovor”.

Koprivica je naglasio i da, što se tiče Demokratske Crne Gore, ne dolazi u obzir bilo kakva priča o suspenziji Temeljnog ugovora kada je riječ o nekoj budućoj vladi.

Mogući raspleti

Poraz DPS-a u Skupštini sasvim sigurno bi predstavljao zaustavljanje još jednog pokušaja političke destabilizacije u režiji Mila Đukanovića ali to samo po sebi neće značiti i stabilizaciju političkih prilika u Crnoj Gori. Ukoliko DPS ne ostvari podršku za rušenje Abazovića, to i dalje neće značiti da Abazović na dugoročnom planu ima potrebnu podršku da nastavi sa radom vlade sa postojećim sastavom. Kao jedno od mogućih rešenja navodi se rekonstrukcija vlade.

Poslanik Demokrata Momo Koprivica pozvao je da se resetuju odnosi između partija koje su činile većinu nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020, s tim što bi trebalo, po njegovom mišljenju, uključiti i partije manjinskih naroda u taj proces. Slični predlozi – i ove a i prošle godine – stizali su od Demokratskog fronta. Šta sve može značiti “resetovanje situacije i povratak na izbornu volju” biće poznato ovih dana. Iz SDP su najavili da će njihovi ministri podnijeti ostavku ukoliko Vlada opstane. Na taj način će aktuelna vlada “dobiti” najmanje dva i to vrlo značajna upražnjena resora, što može predstavljati osnovu za pregovore o njenom pojačanju kadrovima koje bi predložili DF i Demokrate.

Osim toga, rekonstrukcija može značiti i druge kadrovske promjene. A jedna od mogućih solucija o kojoj je i ranije bilo riječi je tzv. tehnička vlada čiji bi cilj bio priprema narednih izbora. Nekoliko je dostupnih modela tehničke vlade ali u ovom slučaju uglavnom se misli na vladu sastavljenu od izborne većine od 30. avgusta 2020. godine u koju bi bile uključene i partije manjinskih naroda, a čiji bi osnovni zadatak bio – priprema izbora. Značajno su manje šanse da se formira tehnička vlada u kojoj bi učestvovali svi jer bi to značilo makar i formalno – povratak DPS-a u ministarske fotelje i ovaj predlog ne bi ostvario podršku ni na jednoj strani.

Jedno je sigurno: bilo kakva jednostrana rešenja teško mogu ostvariti dugoročnu podršku, dok bi sa druge strane, dogovor izborne većine ostvarene prije dvije godine, podržan od strane stranaka manjinskih naroda, mogao predstavljati početak stabilizacije političkih prilika u Crnoj Gori.