Tramp naredio povlačenje vojske iz Vašingtona

Američki predsjednik Donald Tramp naredio je da 5.000 pripadnika Nacionalne garde, koji su dovedeni u Vašington da bi pomogli u smirivanju protesta zbog smrti Džordža Flojda, počnu da se povlače, navodeći da je prijestonica „pod savršenom kontrolom“, prenio je Glas Amerike.

„Vratiće se kući, ali mogu da se brzo vrate ovdje ukoliko bude potrebno“, saopštio je američki lider u nedjelju na Tviteru i dodao da se mnogo manje demonstranata pojavilo na protestima u subotu nego što je očekivano“.

Iako Tramp povlači vojnike Nacionalne garde, istaknuti bivši vojni lideri nastavljaju da izražavaju protivljenje prijetnji koju je izrekao prošle nedjelje, da bi mogao da upotrijebi skoro 10.000 vojnika u aktivnoj službi kao pojačanje lokalnoj policiji protiv demonstranata koji protestuju zbog smrti Džordža Flojda.

Protesti traju već skoro dvije nedjelje, a u nekim situacijama došlo je do nasilnih okršaja demonstranata sa vlastima, međutim, desetine hiljada Amerikanaca u subotu je mirno protestovalo u desetinama američkih gradova zbog policijske zloupotrebe ovlašćenja u odnosu na manjine, uz vrlo malo prijavljenih sukoba sa policijom.

Na kraju, 1.600 pripadnika 82. vazdušne divizije upućeno je u Vašington, ali nisu aktivirani da smire proteste.

Sekretar za odbranu Mark Esper prošle nedjelje se svojim stavom razišao od Trampa, navodeći da aktivno vojno osoblje treba da se upotrijebi samo kao posljednje sredstvo, da bi se smirili neredi u SAD.

Sekretar za pravosuđe Vilijam Bar izjavio je za emisiju „Face the Nation“ TV mreže CBS Njuz da takodje podržava taj stav. Bar je demantovao medijske izveštaje da je Tramp želio da 10.000 vojnika bude u pripravnosti da odgovori na demonstracije.

Bar je izjavio da se prošlog ponedjeljka sastao sa Trampom poslije sukoba u Vašingtonu u noći 31. maja.

„Pozvan sam da dođem, pitali su me da li bih koordinisao federalne civilne agencije i rečeno mi je da će Sekretarijat za odbranu pružiti svaku podršku koja nam je potrebna da bismo zaštitili federalnu imovinu i osoblje Bijele kuće“, izjavio je Bar.

On je rekao da je odluka donijeta da u blizini budu u pripravnosti neki vojnici na redovnoj službi, ali da su se svi složili da bi upotreba vojnika bila posljednje sredstvo i da, sve dok stvari mogu da se kontrolišu na druge načine, tako treba da bude.

„Sekretar za odbranu i ja smo verovali da imamo adekvatne resurse i da neće biti potrebno da se koriste federalne trupe. Međutim, u slučaju da je bilo potrebno, željeli smo da vojnici budu blizu“, rekao je Bar.

Bar je naglasio da Tramp nikada nije rekao ili nagovijestio da u tom trenutku treba da rasporede vojnike“ i da pokušavaju da to izbjegnu.

Vršilac dužnosti sekretara za unutrašnju bezbjednost Čad Vulf odbacio je ideju da je dovođenje aktivnog vojnog osoblja u Vašington bilo „pretjerana reakcija“.

Vulf je izjavio za program „Fox News Sunday“ da su američke snage reda i zakona željele da „budu sigurni da imaju sva sredstva na raspolaganju“.

Bivši mornarički admiral Majk Malen, nekadašnji načelnik Združenih generalštaba američke vojske, izrazio je međutim protivljenje upotrebi aktivnog vojnog osoblja za kontrolu demonstracija u Americi.

„Vojska služi za borbu protiv naših neprijatelja, ne našeg naroda“, izjavio je Malen za Foks Njuz i ocijenio da bi američka vojska mogla da izgubi svoju „vezu sa američkom javnošću“ ukoliko se trupe upotrijebe za suzbijanje demonstracija „u trenutku kada takva vrsta sile zaista nije potrebna“.

Penzionisani general Martin Dempsi, takođe bivši načelnik Združenih generalštaba, izneo je slično mišljenje u programu televizije ABC „This Week“. „Amerika nije bojno polje. Moramo da veoma pazimo kako koristimo svoju vojsku“.

Dempsi je dodao da je američka vojska izgubila svoj ugled kod američke javnosti prije pola vijeka, za vrijeme burnih i često nasilnih protesta protiv Vijetnamskog rata.

„Trebalo nam je mnogo vremena da popravimo odnose sa američkom javnošću. Taj odnos mora da bude zasnovan na povjerenju“, rekao je Dempsi.