Tanasković: Kradu nam srpski identitet na KiM

0

Nekadašnji ambasador Srbije u Unesku Darko Tanasković upozorio je na naučnom skupu „Kosovo i Metohija, istorija i kulturno nasleđe”, koji je održan na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Beogradu, da su već duže vrijeme na djelu ugrožavanje i otimanje srpskog kulturnog i duhovnog nasleđa. I to ne samo kroz rušenje i skrnavljenje.

– Od prije nekoliko godina fizičko nasilje nije glavni vid antisrpskog djelovanja, već postoje razni perfidni načini sistematskog maltretiranja. Kako sveukupno kosovsko nasleđe nije moguće netragom ukloniti iz samoproglašene republike Kosovo, što je inače nedosanjani san velikog broja albanskih ekstremista, a kako među sakralnim objektima i svetinjama SPC ima mnogo onih koji pripadaju svjetskom nasleđu, odavno se odvija njihova albanizacija – rekao je Tanasković, nastavljajući:

– Cilj je da se na osnovu istorijskih falsifikata prikažu kao albansko kulturno nasleđe kojeg se srpska agresija dokopala. To je pseudonauka, ali njoj se mora suprotstavljati. Sto puta ponovljena laž za neobavještene može postati istina. Pogotovu ako se tendenciozno upotrebi kako bi se isposlovale neke političke odluke. Poslije je kasno dokazivati da to nije istina i zato se mora reagovati – kazao je akademik Tanasković, prenosi „Politika“.

Kako izgleda scenario prisvajanja najbolje se vidi baš na primjeru Novog Brda.

Tokom 2019, prilikom restauracije Sabornog hrama Svetog Nikole, koji se nalazi u neposrednoj blizini tvrđave, restauriran je i njegov – identitet.

Preko noći i poslije sedam vjekova srpski hram postao je artanska katedrala.

„Artanska katedrala kao kulturno i versko nasleđe je sama po sebi priča, obogađuje naš identitet i dokaz je suživota u ovim oblastima”, poručio je tadašnji premijer lažne države Kosovo Ramuš Haradinaj na svom Fejsbuk nalogu.

– Nasrtaji na srpsko kulturno i duhovno nasleđe na Kosmetu odvijaju se u kulturno korektnom narativu, ali tako što se žele osloboditi ograničavajuće dimenzije nacionalnog identifikovanja. Nastoje se sagledati kao zajedničko bogatstvo i nedjeljiva kulturna baština države Kosovo. Ovakav programski pristup uobličio se pod uticajem podržavaoca nezavisnosti Kosova, iz pretežno zapadnog dijela međunarodne zajednice. Njegova sistematska operacionalizacija povezana je sa nastojanjem vlasti u Prištini da uz podršku stranih lobista svoju paradržavu uguraju prije svega u Unesko. A ovo je način da joj podignu rejting. Ovo je opasno, jer se kulturna dobra u Unesku klasifikuju prema teritorijalnoj, državnoj pripadnosti, a ne prema pripadnosti kulturnoistorijskim ili civilizacijskim, a pogotovu ne nacionalnim informacijama. Cilj je da se cjelokupno kulturno nasleđe na KiM doživi kao jedinstveno nasleđe države Kosovo – poručio je Tanasković.

Prištinske vlasti od ideje ulaska Kosova u Unesko neće odustati, a kako Srbija da se bori da sačuva svoje crkve, spomenike, tvrđave ako ne zna ni koliko ih tačno ima.

Prema analizi akademika i profesora Fakulteta političkih nauka Dragana Simeunovića, predstavnici crkve i političari govore da postoji više od 1.000 objekata o kojima SPC treba da vodi brigu.

Ali, misija UNMIK-a u saradnji sa OEBS-om je popisala svega 114.

Međutim, Kancelarija za KiM je dostavila predstavnicima Evropske unije spisak u kojem se pominju samo 44 objekta SPC.

– Mislim da je na planu kulture manevarski prostor širi nego na političkom i pravnom. Iskustvo iz 2015. pokazalo mi je da je najdjelotvorniji bio snimak Albanca koji lomi krst na Crkvi Svetog Andreja u Podujevu i geografska mapa Kosova i Metohije sa ucrtanim simbolima sakralnih objekata. Ta dva simbolički jaka argumenta pokrenuli su neke koji su bili suzdržani i preokrenuli neke koji su bili protiv. Moramo da pronađemo način kako da jako simbolički djelujemo – rekao je Tanasković, pa dodao:

– Recimo, ponovljeni su napadi na Crkvu Svetog Andreja, ali o njima nije bilo mnogo riječi. Treba pustiti snimke na mreže, prije svega na „Tiktok”, koji je u kineskom vlasništvu, da se vidi da se to ponovo događa. Aktivnost na tom planu mora biti stalna, a ne kampanja – naveo je Tanasković.

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.