Stoltenberg se plaši povratka Trampa: Predlaže da NATO koordinira vojnom pomoći Ukrajini
Ministri vanjskih poslova država članica NATO-a sjutra će raspravljati o paketu vojne pomoći Ukrajini koji je predložio čelnik Alijanse Jens Stoltenberg i koji bi trebao biti dogovoren na samitu u Vašingtonu u julu, piše Rojters.
Uz neizvjesnost oko buduće pomoći SAD-a Ukrajini zbog mogućeg povratka bivšeg predsjednika Donalda Trampa u Bijelu kuću, Stoltenberg je predložio stavljanje vojne pomoći Kijevu na dugoročniju osnovu, zajedno sa višegodišnjim finansijskim garancijama.
No, 32 države članice NATO-a imaju različite stavove o planu i ministri će pokušati smanjiti te razlike na svom sastanku u češkoj prijestolnici Pragu danas i sjutra.
Rojters, pozivajući se na diplomate i čelnike, donosi ključne elemente plana generalnog sekretara NATO-a Stoltenberga, te pitanja koja treba riješiti prije samita u Vašingtonu od 9. do 11. jula.
NATO koordinacija
Stoltenberg je predložio da Alijansa preuzme koordinaciju međunarodne vojne pomoći za Ukrajinu, dajući savezu direktniju ulogu u ratu protiv ruske invazije, a da pritom ne angažuje svoje oružane snage.
Tako bi NATO preuzeo koordinaciju donacija i opskrbe oružjem od Ukrajinske odbrambene kontaktne grupe koju predvodi SAD, ad-hoc koalicije od 50-ak država koja se takođe naziva Ramstein grupa, nazvana po američkovazdušnoj bazi u Njemačkoj gdje se prvi put sastala.
Savez bi takođe koordinirao obuku ukrajinskih snaga, aktivnost u koju su uveliko uključene i Evropska unija i Velika Britanija.
Taj se potez naširoko smatra nastojanjem da se osigura određeni stepen “otpornosti na Trumpa” stavljanjem koordinacije pod kišobran NATO-a i dajući vojnom osoblju Saveza više autonomije da nastavi s poslom uz manje direktnog političkog uplitanja.
No, diplomate priznaju da bi takav potez imao ograničen efekat, budući da je SAD dominantna sila NATO-a i Ukrajini daje većinu oružja. Dakle, da Washington želi srezati zapadnu pomoć Kijevu, još uvijek bi to mogao učiniti.
Također će NATO morati nadvladati otpor mađarskog premijera Viktora Orbana koji je jasno dao do znanja da njegova država neće učestvovati u novim naporima, tvrdeći da to dovodi Savez bliže katastrofalnom ratu s Rusijom.
Ostale članice NATO-a i EU izrazile su frustraciju zbog upornog mađarskog blokiranja pomoći Ukrajini, za koje kažu da je u skladu s interesima Rusije.
Čak je i naziv budućeg djelovanja NATO-a sporan. Njemačka se protivi tome da se to naziva “misijom” iz straha da se ne ostavi dojam da NATO ulazi u rat s Rusijom.
Alijansa će također morati prevladati zabrinutost Ukrajine da bi stavljanje koordinacije pod NATO moglo prestrašiti države izvan Saveza koje ne žele biti povezane s njim.
Finansijski zalog
Stoltenberg je predložio da saveznici daju veliko višegodišnje finansijsko obećanje vojne pomoći Ukrajini, kako bi država mogla bolje planirati, te tako poslati signal i Kijevu i Moskvi da će Zapad ostati predan ovom djelovanju na duge staze.
Zvaničnici su ponudili iznos od 100 milijardi evra u narednih pet godina, iako Stoltenberg nije javno spomenuo cifru.
Ovaj dio plana naišao je na otpor i skepticizam među nekim saveznicima koji tvrde da države ne mogu izdvojiti tako određene iznose godinama unaprijed, naročito kada bi budući izbori mogli promijeniti politiku prema Ukrajini.
Drugi detalji ostaju nejasni, poput načina na koji bi se izračunao ukupni iznos i doprinosi svake države.
Težnje za članstvom
Na prošlogodišnjem samitu NATO-a u Viljnusu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski šokirao je čelnike Alijanse bijesnim ispadom na društvenim mrežama kada je postalo jasno da njegova država neće dobiti službeni poziv za pridruživanje savezu.
Službena linija NATO-a je da će se Ukrajina jednog dana pridružiti Savezu, ali ne dok je država u ratu.
“Budućnost Ukrajine je u NATO-u”, izjavili su čelnici NATO-a na samitu u Viljnusu.
Od tada je više saveznika sklopilo bilateralne sporazume o davanju oružja i druge podrške Kijevu kako bi se premostio jaz dok ne postane članica NATO-a, čime potpada pod klauzulu o odbrani ‘svi za jednog, jedan za sve’ iz Članka 5 Saveza.
Ali Ukrajina i neki od njenih istočnoevropskih pristalica unutar NATO-a nastavljaju se zalagati za pozivnicu ili barem za jasniji put do članstva. Zvaničnici NATO-a razmatraju hoće li smisliti novu formulaciju za poziv u Washingtonu.
Dok se istočni Evropljani zalažu za brzo pristupanje Ukrajine, SAD i Njemačka predvode oprezniji tabor.
(Al Jazeera/agencije)