Spoljni fleš crnogorskog duga
Piše Fidelity consulting
Ima li jedne osobe koja ne pamti momenat od prije srebrnih četvrt vijeka, kada je Roberto Karlos, zvani Butina, ufatio više od 20 metara zaleta pa opalio onu raubovanu loptu najjačim spoljnim felšom ikad a ista je ovlaš poljubila nesrećnu stativu, pa rotirajući završila u kockastoj gol mrežici uprkos nevjerici zbunjenih navijača, opijenih sakupljača lopti, kompletnog živog zida, začuđenih saigrača i ošamućenog protivničkog golmana?
Zbilja, ima li ko da pamti koliko iznosi ukupni spoljni dug Crne Gore iznosio 2010. godine? Naravno da većina prespremnih momčadi i djevojčica ni ne zna što je spoljni dug; realno, koga briga za skoro 10 milijardi spoljnjeg duga Crne Gore, koliko iznosi na kraju trećeg kvartala ove godine.
No, počnimo današnje kobanje od kratke definicije: ukupni spoljni dug Crne Gore predstavlja ukupan dug javnog i privatnog sektora koji posluje u Crnoj Gori prema stranim povjeriocima iliti nerezidentima nerezidentima.
Naivni navijač, željan lošeg driblinga protivničkog igrača, grmi da sada odigramo instant dupli pas sa zadnjim veznim, što i radimo: spoljni dug Crne Gore na kraju trećeg kvartala 2022. godine iznosi 9,3 milijarde eura i više se nego udvostručio u odnosu na 2010. godinu, kada je iznosio 4,45 milijardi eura.
What? Zašto se ovi podaci dijele baš sada, kada golobradi dječaci žurno bukiraju aranžmane za prvu-pravu-post-Covid novogodišnju avanturu uz dodatnu tetovažu a djevojčice filuju rijetko nepotrebne i nedostajuće silikone dok botoksi prolaze kao svježi jeftin trapist u pici Quattro stagioni?
Evo Instragram odgovora:
1. Najveći rast spoljneg duga je zabilježila država – sa 912 miliona eura, spoljni dug je narastao na 3,6 milijardi eura (porast od 2,72 milijarde eura);
2. Interkompanijske pozajmice su narasle sa 841 milion eura na 2,13 milijari eura (porast od 1,29 milijardi eura);
3. Depozitne institucije su zabilježile porast spoljneg duga za 490 miliona eura (sa 931 milion eura na 1,42 milijarde eura.
Za sve one koji već nisu pali u nesvijest nakon prethodno navedenog, evo malo šećerne vodice da izdrže do kraja: odnos spoljnjeg duga i BDP-a: 2010. godine iznosio 143% BDP-a i od tada je rastao u kontinuitetu do 2020. godine, kada dostiže maksimum od nevjerovatno visokih 221%. Poslednje dvije godine, taj odnos pada na 191%(2021. godina), odnosno 163% (treći kvartal 2022. godine). Odnos spoljneg duga i BDP na kraju trećeg kvartala 2022. godine na istom nivou kao 2016. godine, što je jako dobra vijest.
Spoljni felš crnogorskog duga će se još dugo dugo rotirati u mreži nerezidentnih interesa, prije nego što nestane u prostranstvu rastućih kamata ili je u kontra felšu ne opali neki novi Roberto Karlos, zvani Butina.