Slučaj „Tunel“: Zašto još uvijek niko nije uhapšen i šta šef crnogorske policije radi u Beogradu?

Ni nedjelju dana nakon što je otkriveno da je neko izvršio premetačinu u depou Višeg suda u Podgorici u kojem se čuvaju hiljade dokaza, nema uhapšenih.

Policija Crne Gore tvrdi da je identifikovala one koji su kopali tunel od privatnog stana do depoa, te da se na toj listi nalazi devet lica, ali da spisak nije konačan.

Kopači su, kaže ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Filip Adžić, koristili kartice za plaćanje dok su kupovali hranu u blizini Višeg suda, a snimile su ih i nadzorne kamere.

Na osnovu toga, kao i tragova koje su ostavili u stanu i tunelu su identifikovani. Adžić nije htio da otkrije zašto onda nisu uhapšeni, već je rekao da nisu državljani Crne Gore, te da su napustili zemlju kada su saznali da je tunel otkriven.

Zbog toga su crnogorski zvaničnici riješili da zatraže pomoć od policije Srbije. Juče je u Beograd došao vršilac dužnosti direktora Uprave policije Crne Gore Nikola Terzić.

To je pokrenulo nagađanja da su kopači došli iz Srbije, a ranije se u javnosti pojavila informacija da su iz Bosne i Hercegovine i Albanije.

Adžić kaže da Crna Gora u ovom trenutku čeka potvrde država iz kojih su osumnjičeni, kako bi bili uhapšeni, čime je policijska akcija postala međunarodna.

Nema sumnje da su izvođači ovog poduhvata bili dobro upoznati sa rasporedom prostorija u Višem sudu, kao i da su imali informaciju da zgradu čuva samo policija, da video-nadzor postoji u hodniku ispred depoa, ali ne i u samom depou.

Takođe, za svoje radove su iskoristili pogodan trenutak kada se zgrada rekonstruiše i oko nje cirkuliše veliki broj građevinskih radnika u radničkim kombinezonima, što im je pomoglo da budu neopaženi. Niko nije primjetio ništa čudno ni u zvuku kopanja ni vibracijama, jer su se svakako izvodili radovi na zgradi suda.

Ipak, slučaj „Tunel“ je pokazao koliko je zakazao sistem bezbjednosne odbrane Crne Gore, jer se u gradskom jezgru u kojem se nalazi Viši sud, nalaze i druge štićene zgrade koje bi trebalo da nadzire Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB).

Pokazalo se da ANB i policija ne sarađuju dobro, da ne dijele informacije i da niko nije opazio da se ljudi koji nisu radnici kompanija koje su angažovane za radove na fasadi samog suda nalaze u blizini zgrade.

To je posebno neobično, jer je ispred same zgrade Višeg suda čak zabranjeno zadržavanje vozila koja nisu službena. Tim putem svakodnevno prolaze članovi vlade i ostale štićene ličnosti, koji su takođe mogli da budu meta napada, a da to nadležni ne znaju.

 

Slučaj se trenutno nalazi u nadležnosti Osnovnog državnog tužilaštva, ali bi osumnjičeni mogli da budu optuženi za stvaranje organizovane kriminalne grupe ili za napad na ustavno uređenje i nacionalnu bezbjednost Crne Gore. Time bi slučaj prešao u ruke Specijalnog državnog tužilaštva.

Posebna nepoznanica je kako su kopači znali gde da naprave rupu u zidu depoa, tačno između nekoliko polica, što im je omogućilo da ona ostane neopažena.

Nekadašnji predsjednik skupštinskog Odbora za bezbednost Milan Knežević tvrdi da operacija ne bi mogla da bude izvedena bez umješanosti nekoga iz suda, koje možda postavio GPS uređaj iznutra na mjesto gde bi trebalo probiti rupu, što je kopačima pomoglo da ne zalutaju ispod zemlje.

Zato će istraga sigurno ići u pravcu ka onima koji su imali ključ od depoa ili pristup njemu.

Za sada se zna da iz depoa nedostaje 19 pušaka, odnosno vatrenog oružja koje su mahom koristili pripadnici kavačke kriminalne grupe. Problem je što se na desetine hiljada dokaza nalazi u spornom depou, pa će popisivanje trajati možda i više od godinu dana.

Kako kažu u podgoričkim institucijama, vjerovatno će da suđenjima biti potrebno potvrđivanje da su dokazi tu, tako da će tek naknadno biti saznato šta je sve iz depoa odnijeto ili je ispremještano, što je dovoljno da dokazni materijal bude kompromitovan, te da njegova upotreba u sudskim postupcima bude sporna.

 

(rt.rs)