Sistem javnih nabavki u Crnoj Gori blizu EU standarda, ali sa brojnim problemima u praksi

Javne nabavke u Crnoj Gori nisu efikasne, a izazovi u ovoj oblasti su višestruki. I pored toga što Crna Gora zadovoljava sve ono što Evropska unija traži i što su evropski standardi, javne nabavke kao dio sistema moramo posmatrati u crnogorskom kontekstu. Fokus na ovoj oblasti, posebno s aspekta visokog rizika za korupciju, moramo imati i nakon najavljenog zatvaranja poglavlja.

Ovo su neki od glavnih zaključaka sa završne konferencije projekta „Javne nabavke pod lupom – čuvari da čuvaju!“, koji realizuje Institut alternativa uz podšku Ambasade Kraljevine Holandije.

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA) Stevo Muk je saopštio da je postojala potreba da se tema javnih nabavki stavi u fokus, te da je glavni cilj projekta bio da osnaži i motiviše čuvare budžeta da se bore protiv korupcije i neprikladnih uticaja u javnim nabavkama.

– Tamo gdje je najviše novca, izazov korupcije jeste najveći. U javnim nabavkama se sukobljavaju dva principa, princip zakonitosti – što uključuje procedure, transparentnost, zaštitu prava, pa samim tim i vrijeme kao faktor i posljedicu. S druge strane, princip efikasnosti – da roba, usluge i radovi budu izvršeni na vrijeme, da stignu do građana onda kad su neophodni (u kvalitetu i broju kako su planirani i obećani) – rekao je Muk.

Muk je naglasio da „ako bi zaključivali po zvaničnim podacima o prijavljenom sukobu interesa, prijavljenim sumnjama na korupciju, poništenim ugovorima, optužnicama i presudama – nema nezakonitosti, nema korupcije. Teško je vjerovati da u zemlji u kojoj je korupcija široko rasprostranjena, gotovo tradicionalno utemeljena, nema korupcije u postupcima u kojima se raspodjeljuje najveći dio budžetskih sredstava, godisnje preko 600 miliona eura“.

– Potrebno je obezbijediti proaktivnu saradnju svih nezavisnih nadzornih institucija, te najviši stepen garancija i nagrade za izvore informacija iz sistema – zaključio je Muk.

Prvi sekretar Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori Corwin van Strien istakao je da je pitanje korupcije u javnim nabavkama značajna tema.

– Vladavina prava je jedan od glavnih prioriteta Holandije i to je razlog zašto mi pružamo podršku u realizaciji ovog projekta. Imamo ozbiljne projekte kako bismo iskornijenili korupciju u javnim nabavkama. Ljudi ćute na korupciju, a ćutanje znači odobravanje. Podsjećam da otkrivanje korupcije pomaže postizanju vladavine prava kako bi društvo počelo da vjeruje u institucije – kazao je van Strien.

Učesnicima konferencije je predstavljena i nova baza podataka o javnim nabavkama dostupna na portalu Mojnovac.me. Baza daje pregled svih ugovora o javnim nabavkama sklopljenih od 2021. godine, a moguće je vršiti pretragu po ponuđačima i naručiocima.

Tokom panela „Na putu ka zatvaranju poglavlja 5 (javne nabavke) – šta u sistemu treba mijenjati?“, ekspert u oblasti javnih nabavki Danijel Ivarson saopštio je da je posljednjiih 10 godina napravljen pomak u zakonodavnom i institucionalnom smislu u ovoj oblasti.

– Treba voditi računa o predmetu nabavke, kao i da postoji mogućnost prevare i korupcije, zbog čega je izuzetno bitno da budete transparentni i da vodite evidencije o svim odlukama u ranoj fazi. Odgovornost je na rukovodstvu da osigura i preduzme korake kako bi se donijela prava odluka u postupku nabavke – podvukao je Ivarson.

Prema njegovim riječima, javne nabavke treba da se dese na konkurentskom tržištu. „Ono čim se posebno treba pozabaviti jeste da li zaista postoji konkurentski pristup u pogledu konkurentne ponude, uslova i kvaliteta, ili se ipak radi o takmičenju privilegovanih ponuđača koji su u kontaktu sa donosiocima odluka“, istakao je Ivarson.

Predsjedavajući Senatom Državne revizorske institucije (DRI) Nikola Kovačević saopštio je da je DRI, na prijedlog Instituta alternativa kontrolisala sprovođenje jednostavnih nabavki u 14 državnih i lokalnih institucija.

Revizija pravilnosti sprovođenja jednostavnih nabavki u javnom sektoru za 2023. godinu je pokazala da se one ne sprovode u skladu za zakonom. Od 14 posmatranih, 12 subjekata nadzora nije iskazalo preko milion i po eura utrošenih kroz jednostavne nabavke. DRI jedino kod Uprave za željeznice i Ministarstva zdravlja nisu uočili nepravilnosti.

DRI je, kako se navodi u izvještaju, poseban fokus stavila na način sprovođenja jednostavnih nabavki roba, usluga i radova čija vrijednost na godišnjem nivou ne prelazi osam hiljada eura. Revizija je pokazala da većina subjekata nije u izvještaju navela sve nabavke, da su im planovi nabavki bili nerealni i da su često mijenjani, veliki broj nabavki nije sproveden, predmeti nabavke su dijeljeni, a veliki broj subjekata je direktnim nabavkama trošio preko 8.000 eura, bez sprovođenja postupka kroz elektronski sistem.

Revizori su utvrdili i da je za pojedine nabavke plaćano više od ugovorenog, a bilo je roba i usluga koje nijesu ni bile predviđene ugovorom. Nije bilo ni ugovora za pojedine nabavke čija je vrijednost bila između četiri i osam hiljada eura, dok se rokovi za isporuku robe, pružanje usluga ili izvođenje radova nijesu poštovali. Osim toga, komisije za javne nabavke su ocjenjivale ponude ponuđača ispravnim, iako nijesu ispunjavali sve uslove, a kasnili su sa dostavljanjem obavještenja o ishodu nabavke.

Kovačević je sugerisao da treba poraditi na izmjeni zakona, te da su preporuke objavljene u okviru izvještaja o reviziji.

Članica Komisije za zaštitu prava u procesu javnih nabavki Melida Suljević istakla je da je primjetan značajno veći broj uloženih žalbi u odnosu na prethodne godine. Dodala je da je Komisija o svim žalbama odlučivala blagovremeno, u zakonskom roku.

Suljević je kazala da je mali broj žalbi izjavljen na procesni postupak javne nabavke, što ukazuje da je elektronski sistem javnih nabavki (CEJN) olakašao naručiocima da sprovode postupak sa što manje grešaka. Dodala je da se žalbe uglavnom odnose na pogrešno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnih propisa.

– Dodatno unapređenje CEJN-a, kroz uvođenje automatskog određivanja krajnjeg roka za žalbe, i automatskog odbijanja neblagovremenih žalbi, značajno bi doprinijelo efikasnosti rada Komisije. Dodatno, od posebnog značaj bi bilo efikasnije postupanje Upravnog suda u našim predmetima – poručila je ona.

Generalni inspektor za javne nabavke Ivan Milićević saopštio je da su izazovi u oblasti javnih nabavki višeslojni, naprije što se tiče legislative, kao i način na koji se nabavke sprovode direktnim prihvatanjem fakture.

– Iz ugla inspekcije, najveći problem je to što je iz Zakona izbrisana prekršajna odredba za nepostupanje po Pravilniku za sprovođenje jednostavnih nabavki. U vezi sa dijelom nalaza DRI o neprijavljivanj troškova za nabavke, mi tu nemamo prekršajnu odredbu za evidenciju o jednostavnim nabavkama. Tako i da otkrijemo nepravilnosti, mi ni za to ne možemo prekršajno da sankcionišemo prekršioce – istakao je Milićević.

Govoreći o nabavkama radova, podsjetio je da je imao uvid u dokument iz 2020. godine kada je tadašnji direktor Uprave za javne radove uputio Ministarstvu održivog razvoja listu ponuđača koji su loše izvodili radove na kapitalnim projektima, sa predlogom za oduzimanje licence. „Vidimo da se istim tim ponuđačima sa spiska dodjeljuju ugovori i dan danas“, zaključio je on.

Generalna direktorica Direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija Jelena Jovetić istakla je da je shodno posljednjim izvještajima Evropske komisije, jedno od najispunjenijih poglavlja upravo poglavlje broj 5 (Javne nabavke), i da očekujemo do kraja godine zatvaranje istog.

Dodala je da su u pogledu zatvaranja poglavlja 5 svi zahtjevi EK realizovani, uključujući i posljednji iz aprila, a kojim su ograničili potrošnju nabavki direktnim putem na godišnjem nivou do 100000eura.

– Sistem javnih nabavki u Crnoj Gori treba da bude efikasniji. Javna nabavka traje u prosjeku 77 dana i ona nije efikasna. Nabavka radova traje u prosjeku 86 dana. S aspekta javnog sektora, to je trošenje javnog novca, administrativnih kapaciteta uprave i privrednih subjekata – kazala je Jovetić.

– Za unapređenje sistema javnih nabavki, ključno je da imamo suštinske žalbene postupke sa ozbiljnim navodima. Nažalost, mi se trenutno konstantno bavimo tehničkim detaljima, a ne suštinskim stvarima. Treba da budemo dio EU i da sistem javnih nabavki odgovori na ono što EU očekuje od nas – zaključila je Jovetić.

Tokom događaja predstavljena je i UNCAC Rezolucija o promovisanju transparentnosti i integriteta u javnim nabavkama u cilju podrške ciljevima održivog razvoja, koju je Konferencija država potpisnica Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije usvojila u decembru 2023. godine.