Ruski ambasador Vladislav Maslenikov: Rusija prošle godine investirala u Crnu Goru preko 164,5 miliona evra; Kosovo je Srbija!

Ambasador Ruske federacije u Crnoj Gori Vladislav Maslenikov kazao je gostujući u „Slobodnoj zoni sa Draženom Živkovićem“ na TV Prva da se od 195 zemalja sankcijama Rusiji nije se priključilo 130 zemalja uključujući Kinu, Indiju, Brazil ali i Srbiju.

„Ovih dana u Sankt Peterburgu je održan ekonomski forum. Uprokos pokušajima bojkota, tu je uzelo učešće veliki broj ljudi ali i 40 delegacija na ministarskom nivou. Tu su bili i predsjednici i premijeri, sprski član predsjedništva BiH između ostalih. Najbrojnije delegacije su bile čak i iz Velike Britanije i, pazite sad, Sjedinjenih američkih država.“, kazao je on.

„Mislili su da mogu da unište rusku ekonomiju – prevarili su se“

Maslenikov kaže da su tu bili i zvaničnici i ekonomisti i dodao da je Putin nastupio opširnim govorom.

„Tad je rekao da je zaršena unipolarna podjela svijeta. Ništa više neće biti isto. Ovih dana takođe se završava i samit BRICS-a. Rusija se ne osjeća ugroženom niti izolovanom. Uvijek smo raspoloženi za dijalog“, kazao je ambasador i dodao da je na sceni rusofobija i da su sankcije loš potez Zapadnih država.

Ambasador je kazao da je i ranije posle prvih sankcija 2014. počela priča da će se ruska privreda raskomadati, i da će Rusija navodno popustiti.

„Kada nije do toga došlo, oni govore da sankcije nisu dale rezultat jer ih navodno nije bilo dovoljno. Sada pak posmatramo kako su Zapadu otkazale sve kočnice toliko nastojeći u nastojanju da Rusiji nanesu štetu – oni je nanose sebi. I Putin je kazao da su htjeli u naletu da naruše rusku privredu povlačenjem svojih kompanija.  Time su htjeli da udare na rusku ekonomiju ali do toga nije došlo. Kurs rublje, danas vidimo, sve više jača“, kazao je Maslenikov.

„Ubrzano pristupanje Ukrajine EU je povratak političkih proširenja“

Komentarišući pristupanje Ukrajine EU, prisjetio se 2004. godine i proširivanja EU, i kako su zemlje članice odmah primile 10 zemalja.

„U tom momentu radio sam u Briselu i znam šta se tad govorilo među državama članicama. Potpuna spremnost ka pristupanju je bilo samo kod Estonije. Ostali kandidati su bili na različitim nivoima a pojedini nisu uopšte bili spremni. Najmanje spremna je bila Poljska. Posljedice te političke odluke EU pokušava da shvati i danas. Crna Gora se mogla u to ubijediti iz svog sopstvenog iskustva. Sada ponovo svjedočimo da se EU vratila političkim odlukama u pitanju proširenja. Status kandidata se danas pruža Ukrajini i Moldaviji. Ne uzima se ništa u obzir, niti pitanje njihove spremnosti. Sistematski problemi se namjerno zataškavaju“, smatra ruski ambasador.

Biće, kako navodi, interesantno kako Brisel govori Crnoj Gori da riješi poglavlja 23 i 24 a da Ukrajina bez ičeg ulazi u EU.

„Kada korumpirana ukrajinska elita uđe u institucije EU, počeće da manipuliše i da privlači što više novca iz EU. Naravno postavlja se pitanje – ako. Ukrajina bi morala da se transformiše u drugu Belgiju i dvije tri samostalne regije. Naravno, bez nacističke ideologije, naročito bez slavljenja Bandere. Ipak, obzirom na licemjerje EU, osnažiće se rusofobija u EU ulaskom Ukrajine u savez“, kaže ambasador.

Upitao se da li je EU spremna za Ukrajinu i novac koji će ona tražiti.

„Da li je Evropa spremna za polukvalifikovanu radnu snagu koja dolazi iz Ukrajine, kao i za mlade ekstremiste? Sve će češće preovladati dvostruki aršini pri odlukama o kandidatima. Sa interesovanjem sam posmatrao Gruziju, Ukrajinu i Moldaviju. Gruzija ima dosta sličnog sa Crnom Gorom u pogledu poboljšanja izbornog sistema kao i borbe protiv korupcije. Mada, dok se Crna Gora najistaknutijim kandidatom na Balkanu, Gruzija ipak nije spremna navodno za EU. Usput, u našem dijalogu sa EU, kad je sve bilo spremno za pregovore za bezvizni režim, nama je rečeno da se bezvizni režim pruži Gruziji, Ukrajini i Moldaviji.“, kazao je ambasador.

Tvrdi da balkanski kandidati moraju biti spremni da će se Ukrajina ponašati kao jedna Ukrajinka na fizioterapiji u Budvi koja uvijek traži da uđe preko reda.

„Šta god obećali u Briselu, ne treba da se isključi mogućnost da će neka zemlja ući preko reda.“, kazao je on.

„Krize je bilo i prije specijalne vojne operacije Rusije u Ukrajini – izazvao je korona virus“

Maslenikov je kazao da neće biti krize hrane zbog Rusije, već da je i ranije bilo te krize.

„Indeks vrijednosti hrane u svijetu bio je veći nego u maju 2020. To se sigurno nije dogodilo poslednjih dana u februaru, kada je počela specijalna vojna operacija u Donbasu. Cijene hrane i energenata bile su u strmoglavom porastu početkom 2020 godine zbog korona virusa i grešaka Zapada. S tim je povezan i porast cijena prevoza robe i prekid saobraćaja. Ovo je takođe pospješilo i uvođenje sankcija Rusiji. Sve ovo podriva mogućnost izvoza hrane i đubriva na svjetska tržišta. Amerikanci su se čak i opametili, dok Evropljani još uvijek nisu“, podvlači ambasador.

Što se tiče naglog porasta cijene energenata do toga je dovela fanatična politika EU.

„Cijene su poletjele uvis od trećeg tromjesečja 2020 godine, mnogo ranije od počekta Specijalne vojne operacije. Ministarstvo inostranih poslova Rusije potvrdilo je spremnost te zemlje da nastavi sa isporukom važnih artikala. Do kraja ove godine smo spremni da na svjetska tržišta isporučimo 20 miliona tona đubriva i žita. Što se tiče ukrajinskog žita, Rusija nikad nije osujetila izvoz tog žita na svjetska tržišta.

„Zabrana preleta Sergeju Lavrovu bio neprijateljski korak“

Komentarišući odnos zvanične Podgorice prema Ruskoj federaciji Maslenikov je kazao da su se odnosi naglo degradirali.

„Pojedini ministri vlade Zdravka Krivokapića kazali su da su zatečeni kako je prethodna vlada ostavila te odnose. Uporedili su ih sa ruševinama. Ipak, ta vlada je od ruševina probala da napravi spomenik. Što se tiče Crne Gore jasno je da je to 4. vlada koja žrtvuje odnose sa Rusijom zarad navodnog članstva u EU. Ni na korak se nisu približili ka EU s tim koracima“, tvrdi ambasador.

Komentarišući zabranu preleta ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova od strane nove crnogorske vlade, Maslenikov je kazao da to posmatra kao neprijateljski korak.

„Nije čak ni bilo pohvala iz Brisela zbog te odluke. Normativno pravni akti podrazumijevaju isključenja sankcija kad su ovakve posjete u pitanju. Crna Gora nije članica EU, ne zna kad će postati, a odlučili su se na taj korak. Sada pak Brisel koristi sva sredstva da bi ubijedili sve da uvedu sankcije, čime uskraćuju pravo na samostalne odluke. Kako se to odražava na rusko-crnogorski dijaloga, nikakav dijalog se ne nazire“, kazao je on.

„Od strane običnog naroda Crne Gore osjećamo prijateljstvo, ljubav prema Rusiji i podršku“

Govoreći o zaplijeni imovine ruskih državljana, Maslenikov tvrdi da ko god donese takvu odluku, krši Ustav Crne Gore i Zakona o imovinskim odnosima, katastru i strancima.

„Špekulacije u medijima o tome da je skoro 19.000 nekretnina u vlasništvu ruskih državljana i da su te nekretnine podložne zaplijeni, crnogorska vlast će se zaigrati. Ako je uslov zaplijene imovine samo rusko državljanstvo, to je kršenje nacionalnih sloboda.“, kazao je on.

Na pitanje voditelja da li očekuje recipročnu mjeru Rusije u odnosu na Crnu Goru, aludirajući na brojne nekretnine koje pojedini crnogorski državljani imaju, ambasador kaže da će se pridržavati principa vladavine prava.

Govoreći o poziciji Srbije u odnosu na Rusiju, Maslenikov kaže da pozdravlja samostalnu političku liniju koju sprovodi Beograd.

„Oni polaze po svojim vlastitim interesima. Htio bih da skrenem pažnju i na očuvanje letova Beograd-Moskva. Od strane običnog naroda Crne Gore, osjećamo prijateljstvo, ljubav prema Rusiji i podršku. U svojim intervjuima uvijek kažem da se Crna Gora nije pridružila cancel culture, što se tiče ruske kulture. To se proširilo u pojedinim zemljama širom svijeta.

Tvrdi i da je od početka rata došlo do zastoja u pregovorima iako su oni ulivali nadu.

„Doći će do normalizacije odnosa sa svima, pa i sa Crnom Gorom. Mi svakako ostajemo najveći investitor u crnogorsku privredu. Investicije iz Rusije su iznosila 164,5 miliona evra 2021. godine. Postoji zabluda da Rusi investiraju samo u nekretnine. To ipak nije toliko tačno“, kazao je on.

Na kraju emisije, kazao je da Rusija nastavlja da podržava teritorijalni integritet Srbije.