Raste broj kladionica, a padaju prihodi države

Ukupan javni prihod od koncesionih naknada za igre na sreću u prošloj godini iznosio je 11,9 miliona eura, što je za oko četiri miliona manje nego u 2019. godini, pokazuje izvještaj bivše Uprave za igre na sreću koja je ove godine pripojena Upravi prihoda.

Industrija igara na sreću se pokazala otpornom na krizu izazvanu pandemijom koronavirusa, jer je na kraju prošle godine bilo više registrovanih kladionica, automat klubova i internet sajtova za igre na sreću u odnosu na kraj 2019. godine.

Na kraju 2019. bilo je 20 preduzeća koji su obavljali djelatnost u kladioničarskim igrama na sreću, a taj broj je do kraja prošle godine smanjen na 16. Međutim ukupan broj kladionica je povećan sa 956 na 1.024. Ovo znači da se manji priređivači nijesu mogli izboriti sa krizom i konkurencijom pa su se zatvorili, ali da su veći priređivači preuzeli taj dio tržišta i otvorilo nove kladionice. Takođe, broj kladionica je sada duplo veći nego 2016. godine kada ih je bilo 540. Sadašnji broj kladionica, odgovara odnosu jedna kladionica na 400 punoljetnjih građana.

Broj preduzeća koja se bave igrama na sreću u automat klubovima povećan je sa 23, koliko ih je bilo na kraju 2019, na 26 sa kraja prošle godine. Broj automat klubova povećan je sa 119 na 128. Igre na sreću preko interneta u 2019. godini priređivalo je sedam firmi, a do kraja prošle godine taj broj je povećan na deset.

 Terminalima u kafićima istekao rok

Do pada državnih prihoda od igara na sreću za četiri miliona u odnosu na 2019. godinu došlo je jer zbog epidemioloških mjera priređivači igara na sreću nijesu radili većinu trećeg kvartala prošle godine (april, maj i jun). U tom periodu od koncesija država je dobila svega nešto preko pola miliona eura, iako je u protehodnim godina uobičajna suma bila oko 3,5 miliona eura. Dodatni razlog za pad državnih prihoda od igara na sreću je što su u prošloj godini istekla rješenja o radu za većinu terminala za igre na sreću u ugostiteljskim objektima, a nijesu mogli biti produžavani zbog odluke Ustavnog suda iz 2017. godine. Tako je država od terminala prošle godine imala svega 118 hiljada eura, dok je u 2019. to iznosilo 873 hiljade eura, a 2016. čak 1,7 miliona eura kada su terminali radili u 287 ugostiteljskih objekata. Takođe, u 2019. godini država je imala vanredni prihod od dva miliona eura zbog produženja koncesije za kazino Maestral.

Raste klađenje preko interneta

Od kladionica je prošle godine na ime koncesija za priređivanja igara na sreću dobijeno skoro 7,2 miliona eura ili oko 770 hiljada manje nego u 2019. Od kazina je naplaćeno 1,4 ili tri miliona manje, a od automat klubova 2,17 miliona ili oko 300 hiljada manje. Prihod od davanja koncesija za organizovanje nagradnih igara iznosio je 16 hiljada eura, dok je u 2019. godini taj prihod vrijedio 41 hiljadu eura. Od tombola zatvorenog tipa dobijena je 21 hiljada eura, znatno više u odnosu na 6,6 hiljada iz 2019.

Najveći rast ostvaren je u 2020. godini kod koncesije od internet klađenja 1,12 miliona eura, za razliku od 817 hiljada koliko je taj prihod vrijedio godinu ranije. Rast prihoda i prometa kod internet klađenja raste iz godine u godinu, a lani je bio na 9,42 odsto ukupnih javnih prihoda od igara na sreću.

Prihod od koncesija na igre na sreću dijeli se između države i lokalnih vlasti.

Novi zakon krajem godine

Na novi zakon o igrama na sreću čeka se već više od decenije. Bivša Vlada je u decembru 2018. godine potpisala ugovor sa Ministarstvom finansija Slovačke kojom će Vlada ove države sa milion eura finansirati izradu novog zakona i modernizaciju on-line nadzora priređivača. Međutim, bivše ministarstvo nije ispunjavalo svoje obeveze i rok je nekoliko puta odlagan. Nova Vlada je krajem prošle godine, pred isticanje posljednjeg roka iz ugovora sa Slovačkom, usvojila nacrt ovog zakona i uputila ga na javnu raspravu koja je dva puta produžavana, a posljednji put do kraja aprila. U aprilu je usvojen program rada Vlade za 2021, u kojem je navedeno da će novi zakon o igrama na sreću biti usvojen u posljednjem kvartalu (oktobar, novembar i decembar).

“Praksa je pokazala da su određena rješenja nejasna i nedorečena, pojedina zastarjela i prevaziđena, a njihovo rješavanje je od velikog značaja za regulisanje oblasti igara na sreću, neophodno je donijeti novi Zakon. Predlogom zakona unaprijediće se sistem igara na sreću, kroz kreiranje trajnih i održivih rješenja u skladu sa najboljom evropskom praksom. Primjenom novih rješenja predloga Zakona treba da se obezbijede veća sredstva za budžet Crne Gore, na način što bi bilo manje prostora za malverzacije, utaje poreza, neplaćanje naknada i slično”, navedeno je u obrazloženju programa rada Vlade.

“Vezuv” platio najviše

Prema izvještajima Uprave za igre na sreću za prošlu godinu, najveći priređivač je kompanija “Vezuv – Volcano” koja je po osnovu koncesija u državnu kasu uplatila 2,57 miliona eura, duplo više nego dva naredna priređivača.

Nakon nje slijede “Lob” i “Sporting” koji su uplatili po oko 1,1 milion eura. Na četvrtom mjestu je “Čibri” sa 866 hiljada eura, a slijede “MNA Gaming” sa 819 hiljada, “Fun Fun” sa 702 hiljade, “Džek pot” sa 635 hiljada, “Multimat” sa 618 hiljada, “Maestral hotels and casinos” sa 606 hiljada, dok je na desetom mjestu “Meridan bet” koji je lani za koncesije platio 553 hiljade eura.

Interesantno je da je “Džek pot”, kompanija u vlasništvu biznismena Branislava Brana Mićunovića i Save Grbovića, za tri kazina i jedan automat klub, platila tek nešto više od “Maestrala” za jedan kazino.

(Vijesti)