Mladen Mikijelj

Rast plata pojela inflacija:Radnici u Crnoj Gori ne mogu baš da slave

0

Položaj zaposlenih i građana u poslednje četiri godine promijenjen je u smislu uvećanja minimalnih zarada i penzija na 450 eura, unapređenja socijalne politike koja predviđa besplatne udžbenike, dječje dodatke i naknade za majke troje ili više djece, ali izloženost inflaciji, političkim previranjima, te nepoštovanje radničkih prava i dalje ostaju kao realnost i potrebno je još dosta truda da se trenutno stanje promijeni, ocijenili su sagovornici “Dana” povodom 1. maja, Međunarodnog praznika rada.

Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata (USSCG) Ivana Mihajlović kazala je da i ovog Prvog maja ukazuju na to da postoji ogroman prostor za unapređenje prava zaposlenih u Crnoj Gori, odnosno znatan prostor za stvaranje dostojanstvenih uslova rada i zaštite prava na sindikalno organizovanja, udruživanje i djelovanje.

– Činjenica je da smo od 2020. godine do danas svjedoci implementacije dugo očekivanih javnih politika koje su usmjerene na unapređenje socio-ekonomskog položaja zaposlenih i građana Crne Gore. Ovdje prije svega mislimo na implementaciju projekta “Evropa sad!” kojim je minimalna zarada povećana na 450 eura, zatim na unapređenje socijalne politike koja predviđa besplatne udžbenike, dječije dodatke, naknadu za žene sa troje i više djece, te u konačnom mislimo na povećanje najniže penzije na 450 eura. Ipak, inflacija kojoj smo izloženi, politička previranja, izostanak socijalnog dijaloga na svim nivoima, porast broja nesigurnih oblika rada poput ugovora o djelu, privremenih i povremenih poslova, rad na određeno vrijeme, nepoštovanje ustavnog prava na ograničeno radno vrijeme, sveprisutna antisnidikalna diskciminacija, neznatan broj zaključenih kolektivnih ugovora, zabrinjavajuća stopa siromaštva, neravnomjerni regionalni razvoj, prisutna diskriminacija prilikom zapošljavanja i u toku rada kojoj su posebno izražene vulnerabilne grupe poput žena, lica sa invaliditetom, mladih, pripadnika LGBTQ populacije i pripadnika romske i egipćanske populacije, samo su neki od pokazatelja koliko je još ozbiljnog i odgovornog posla pred svima nama, a posebno pred donosiocima odluka – poručila je Mihajlović za “Dan”.

Ona naglašava da zbog toga USSCG i ovog Prvog maja ukazuje na nužnost da se sve javne politike donose i realizuju isključivo po mjeri čovjeka, te na potrebu da se što hitnije raskine sa praksom da lični i partijski interesi budu iznad kolektivnih i egzistencijalnih potreba i interesa.

– Siromaštvo, nejednakost, selektivna pravda i izostanak sistema odgovornosti ugrožavaju napredak i ometaju zdrav i održiv razvoj društva u cjelini. Stoga je vrijeme da kažemo “ne” daljem urušavanju osnovnih vrijednosti, podrivanju solidarnosti među radničkom klasom i usmjerimo sve svoje kapacitete i snagu, koju kao radnička klasa imamo, prema odbrani ali i unapređenju naših radnih i sindikalnih prava i sloboda – naglasila je Mihajlović.

Predsjednik Radničke partije Maksim Vučinić kazao je da ako se 2019. godina i sve nakon toga što se desilo na globalnom državnom nivou uzme kao reper, status zaposlenih jeste umnogome promijenjen. Međutim, kako poručuje, to ne znači da je ta promjena nužno nabolje, makar ne sasvim.

– Povećanje minimalne zarade i uopšte plata ne znači nužno poboljšanje kvaliteta života. Na globalnu inflaciju superponirala se domaća, izazvana kratkoročnim osnaživanjem kupovne moći građana. Poreska reforma je probudila nadu, da konačno nešto dobro može da se desi i za građane u Crnoj Gori. Međutim, danas zaposleni u Crnoj Gori više žive od nekog očekivanja boljeg sjutra, nego od realne finansijske moći i svoje zarade. Političke promjene donijele su nove okolnosti, ali nažalost stare sistemske greške i dalje opstaju – naglasio je Vučinić za “Dan”.

Ukazuje da državni aparat mora biti tako podešen da sam bude zaštita socijalne pravde, i jedino kao takav, kako dodaje, može garantovati adekvatan socijalni ugovor u svim političkim okolnostima u zemlji.

– Ako uzmemo u obuzir statistiku, dolazimo do paradoksalne situacije. Prema istraživanjima, Crnoj Gori u ovom trenutku nedostaje 25.000 radnika prvenstveno iz oblasti turizma i poljoprivrede, odnosno strateških grana crnogorske privrede, kao i građevinarstva. Sa druge strane, procenat nezaposlenih, makar u praksi je na znatnom nivou. Ovo je jedan značajan parametar neuređenosti sistema, odnosno strateške neopredijeljenosti donosilaca odluka već dug niz godina – kazao je on.

Poručuje da se Radnička partija, u ovakvim okolnostima i nedovoljno razvijenim institucijama u zemlji, koje nisu sposobne da radniku, odnosno zaposlenom u prodaji zagarantuju slobodan dan tokom nedjelje, oštro protivi ukidanju neradne nedjelje za zaposlene u trgovinama.

– Priča o sedmočasovnom radnom vremenu u državi u kojoj institucije ne mogu da regulišu oblast prekovremenog rada, dok uopšte produktivnost rada nije na zavidnom nivou, zvuči malo preambiciozno. Osvrnuo bih se na poštovanje prvenstveno Zakona o radu i kolektivnih ugovora. Ukoliko imamo institucije koje su u kondiciji da potpuno primijene postojeće zakone i ugovore, onda možemo govoriti o nekim savršenijim modelima odnosa poslodavac–zaposleni – kazao je Vučinić.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja za “Dan” su kazali da sprovode kontinuirane aktivnosti u cilju poboljšanja uslova rada i adekvatne primjene radnog zakonodavstva u praksi, na čemu će, kako poručuju, i dalje raditi. Ističu da je u ovom trenutku akcenat stavljen na izmjene i dopune Zakona o radu, a sve u cilju dodatne zaštite prava zaposlenih i unapređenja njihovih prava.

Osnovni razlog za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kako su objasnili iz resora ministarke Naide Nišić, jeste njegovo usaglašavanje sa Direktivom EU 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i staratelja i Direktovom EU 2019/1152 o transparentnosti i predvidivim radnim uslovima. Cilj je, kako dodaju, i definisanje odredbi kojima bi se uredio rad na daljinu shodno Evropskom okvirnom sporazumu o radu na daljinu.

Iz Ministarstva poručuju da su u procesu konsultacija aktivno učestvovali predstavnici svih reprezentativnih socijalnih partnera, dodajući da će Zakon o radu biti rezultat kompromisa i konsenzusa sa socijalnim partnerima.

– Osim usaglašavanja sa evropskom pravnom tekovinom, proces konsultacija se vrši i na osnovu predloga socijalnih partnera sa ciljem poboljšanja primjene Zakona o radu u praksi. Takođe, u cilju daljeg unapređenja prava i zaštite zaposlenih, napominjemo da je u toku i formiranje radne grupe za izmjene i dopune Zakona o zaštiti i zdravlju na radu, a sve u cilju iznalaženja što boljih rješenja, kroz unapređenje teksta zakona – kazali su za “Dan” iz Ministarstva rada.

Reforma stambene politike, povećanje koeficijenata

Mihajlović je poručila da će USSCG u narednom periodu posebnu pažnju usmjeriti na realizaciju odnosno primjenu inicijativa koje se odnose na izmjenu Zakona o Fondu rada kojima bi se omogućilo svim zaposlenima koji ne mogu ostvariti pravo na penziju, jer je njihov poslodavac prestao da postoji, a nije izmirio doprinose za penzijsko osiguranje, da nedostajuće doprinose za ispunjenje uslova za penziju ostvare preko Fonda rada kao garantne institucije. Zalagaće se, kako je najavila, za formiranje Zavoda za medicinu rada ili druge referentne ustanove koja će, pored ostalog, utvrđivati i verifikovati profesionalna oboljenja budući da takva ustanova u Crnoj Gori ne postoji, te zaposleni decenijama unazad ne mogu ostvariti pravo po osnovu profesionalnih oboljenja.

– Založićemo se za reformu stambene politike koja bi se ogledala u izgradnji stanova u državnom vlasništvu koje bi država, po povoljnijim uslovima, rentrirala srednjodohodovnom stanovništvu koje nije u mogućnosti da po tržišnim uslovima ostvari pravo na kupovinu stana. Ovi stanovi bi trajno ostajali u vlasništvu države, a zaposleni bi mogli da ih rentiraju u skladu sa unaprijed utvrđenim kriterijumima sve dok traju razlozi potrebe za rentiranjem – objasnila je ona.

U narednom periodu u fokusu USSCG biće, kako je najavila, očuvanje privrednih subjekata koja su od nacionalnog interesa u većinskom vlasništvu države, te povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta u privredi, odnosno u privatnom sektoru.

(Dan)

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.