Radulović: Nacrt PPCG nije zakonit, treba ga što prije odbaciti

Profesor Branko Radulović smatra da Nacrt Prostornog plana Crne Gore (PPCG) do 2040. treba odbaciti kao nekvalitetan i neupotrebljiv i ne treba čekati popis da se to učini.

„Ekolozi su se već izjasnili negativnom ocjenom. Naučne institucije moraju da imaju svoj stav. To im je obaveza“, naveo je Radulović u saopštenju. On smatra da nacrt PPCG do 2040. godine nije sačinjen u skladu sa odredbama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu, Pravilnikom o metodologiji izrade planskog dokumenta ili sa Programskim zadatkom za izradu PPCG do 2040. godine.

„On je čak špekulativni dokument. Nacrt PPCG nije ispunio osnovnu odrednicu da bude strateški dokument koji određuje državne ciljeve i mjere prostornog razvoja u skladu sa ukupnim ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturno-istoriskim razvojem Crne Gore“, kazao je Radulović koji je bi član Savjeta za reviziju PPCG.

Dodaje da PPCG nije sačinjen uvažavajući multidisciplinarni i visokostručan postupak, te ne obezbeđuje visok stepen pouzdanosti.

Kako PPCG utvrđuje politike razvoja, uređenje i korišćenje prostora, definiše pojedinačne strategije i planove, način korišćenja resursa i potencijala, prioritete razvoja i mnogo čega drugog, to bi obaveznost sprovođenja i implementacija njegove ovakve vizije, ciljeva i rešenja proizvelo zastoje i retrogradne procese i ogromne materijalne gubitke.

„Čak i da postanemo članica EU, primjenom, vizijom i rješenjima koje nudi ovaj dokument, bili bi vječito najnerazvijenija država EU. Suprotno od tvrdnje autora da ćemo postati razvijena članica EU“.

Radulović podsjeća da je, kao član Savjeta za reviziju PPCG do 2040. godine, 15.6.2022. godine, javno iznio svoje mišljenje, konstatujući da je Koncept PPCG kojeg su dobili na ocjenu, bezvrijedan materijal, da ga treba odbaciti i formirati kredibilnog i institucionalnog obrađivača.

Negativno mišljenje saopštili su, kako je kazao, zatim i Savjet, akademska zajednica, civilni sektor, sa veoma negativnim stavovima.

„Tokom 2021. godine nekoliko nas uglednih akademika, redovnih profesora i naučnika smo zamoljeni od tadašnjeg ministra prof. dr Ratka Mitrovića da budemo članovi Savjeta za reviziju PPCG, što smo i prihvatili, međutim, poslije uvida u Koncept i kredibilnost rukovodioca i nekih obrađivača smo podnijeli ostavke“.

Zabrinjava nastanak kontradiktornosti

Prema njegovim riječima, ono što zabrinjava je da se nastavlja sa kontradiktornostima oko izrade PPCG.

Podsjeća da je u decembru 2018. godine, prije isteka važećeg PPCG do 2020. godine, 41. Vlada Duška Markovića, donijela odluku o izradi PPCG do 2040. godine a zatim za rukovodioca izabrala Svetlanu Jovanović, izvršnu direktoricu Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje (RZUP) čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Aco Đukanović.

„Zbog nekvaliteta rada i probijanja rokova dotična Jovanović je bila smjenjivana i ponovo birana. Tako, umjesto završetka izrade novog PPCG, kako je bilo definisano prvim ugovorom od 24 mjeseca, danas poslije 5 godina imamo loš Nacrt. Treba istaći takođe da određeni broj obrađivača ne zadovoljava kriterijume niti su kompetentni za izradu ovako važnog dokumenta, dok se za ne mali broj njih vezuju razne koruptivne radnje kojima je devastiran prostor, resursi i ekološki potencijal Crne Gore. Mora se, nažalost, uočiti i politička uniformnost obrađivača i pripadnost prethodnom retrogradnom režimu“.

Smatra da je Nacrt PPCG špekulativni dokument koji nije uvažio zakonsku proceduru izrade i usvajanja.

„Naime, kao član Savjeta, maja 2022. godine, dobio sam na ocjenu Predlog koncepta PPCG do 2040. godine, sadržanog u četiri knjige i na čak 1.002 stranice i to bez kartografskih priloga. Nakon jedinstvenih javno iznesenih krajnje negativnih ocjena od svih činilaca društva na Koncept PPCG, obrađivač je Vladi predložio sasvim novi dokument u obliku Predloga nacrta PPCG do 2040. godine na usvajanje u sasvim novom tekstu“.

Nacrt PPCG je, dodaje, dat u dva dijela-Analiza postojećeg stanja organizacije, uređenja i korišćenje prostora i Nacrta plana, na čak 593 stranice.

Dokument je, kako kaže, trebalo sačiniti na osnovu zakonske regulative i programskog zadatka, na naučni i metodološki ujednačen, aktuelan i validan način, na oko 250 stranica.

Poručuje da prvi dio dokumenta – Analiza postojećeg stanja organizacije, uređenja i korišćenje prostora, trebalo bi da sadrži polazne osnove o karateristici teritorije, ocjenama stanja po oblastima, globalnom kontekstu, sintezama ocjena postojećeg stanja, pregled problema, ograničenjima i potencijalima planskog područja. Analizu je, kako dodaje, trebalo sačiniti na metododološki način, ujednačenim nivoom obrade svih segmenata, koncizno, na osnovu podataka koji su aktuelni i validni.

„Ponuđeni tekst, naprotiv, na 311 stranice, predstavlja faktički depo hronoloških podataka izrade dokumenta, zakonodavne regulative, copy-paste citata, radova, izvještaja i studija koji se bave istoriografskim i uopštenim osobenostima, pojedinim segmenatima i karakteristikama Crne Gore. Ništa ili veoma malo od proklamovanih principa i zakonodavne regulative, posebno u odnosu na Pravilnik o metodologiji izrade planskog dokumenta“.

Prema riječima Radulovića, drugi dio ponuđenog dokumenta, nazvan Nacrt PPCG do 2040. godine, dat na 279 stranice, trebalo je da ponudi ciljeve i planska rješenja i implementaciju rješenja.

„Na osnovu zakonskih odrednica i metodike izrade dokumenta, neophodno je bilo dati više varijanti rješenja, koji uvažavaju politiku racionalnog korišćenja prostora i zaštitu životne sredine, načela održivog razvoja, kao i postizanje uravnoteženog socio-ekonomskog razvoja. Zatim, na osnovu novih detaljnih podataka, analiza i mišljenja i predloga zainteresovane javnosti, cost-benefit analiza, trebalo je odrediti optimalnu varijantu po određenoj tematici. Dokument ne sadrži ni u jednom segmentu takvu naučnu i istraživačku metodiku“.

Brojne konfliktnosti, protivurječnosti, površnosti

Kontradiktornosti, konfliktnosti, protivurječnosti, površnosti koji sadrži ponuđeni dokument su brojne, smatra Radulović.

„Demografska analiza i projekcije su od krucijalne važnosti po budućnost Crne Gore. Projekcija autora da će se broj stanovnika u Crnoj Gori sa 622.271, koliko je iznosio 2020.godine, povećati za 7,4% na 668.781 u 2040. godine, su u sveri fantastike. Istovremeno UN i CIA tvrde da će doći do depopulacije u Crnoj Gori, da će se do 2050. godine broj stanovnika smanjiti za 7,9%, za oko 50.000, da će iznosti oko 570.000“.

Kaže da su krajnje zabrinjavajuće prognoze da će Crna Gora na kraju vijeka, 2100. godine, imati 449.000 stanovnika. Manje za oko 180.000 stanovnika ili 38,6%.

„Ono što je sigurno da će depopulacija biti intenzivnija i to ne samo zbog opadanja prirodnog priraštaja već i zbog pojačane migracije u EU. Sva mladost će nam otići, staro stanovištvo će nam jedno vrijeme biti brojnije a zatim će i ono opadati a ovdje će živjeti emigranti“.

Podsjeća da su autori preporučili indikatore da će BDP po stanovniku prema kupovnoj moći intenzivno rasti do nivoa evropskog prosjeka, što je, kako ocjenjuje, krajnje neodgovorno ukoliko se uviđaju sadašnje dubioze, globalni izazovi, ne nude konkretne sektorske reforme i rešenja, njihovi efekti, nova ekonomska politika saglasna sa novim politikama EU.

„Stiče se dojam da autori nijesu upoznati sa stanjem u društvenim djelatnostima, bilo da su u pitanju obrazovanje, naučna, kultura, socijalna zaštita, penzijsko i invalidsko osiguranje, fizička kultura i sport. Da bi te djelatnosti bile u funkcije dostojanstvenog života, osim otklanjanja brojnih devijacija, neophodne su reforme i ogromna finansijska sredstva za naše prilike“.

Potreban je, kako dodaje, budžet koji bi bio veći za 300% od sadašnjeg. Samo za moderan i održiv zdrastveni sistem, umjesto sadašnjih skromnih 389 miliona eura, potrebno je izdvojiti oko 1,8 milijardi eura, ukoliko bi uvažili kriterijume da prosjek izdvajanja za zdrastvo u EU iznosi 3.000 evra po stanovniku.

Jadransko-jonski autoput najveći investicioni promašaj

Autori PPCG, navodi, zagovaraju intenzivni razvoj saobraćaja.

„Lijepo, ali kojeg i kako. Moraju da znaju da je u toku velika energetska tranzicija, da je već definisano da će se zeleni vodonik koristiti u vazdušnom, pomorskom i teretnom-drumskom saobraćaju a električna energija u željezničkom i putničkom-drumskom. Stiče se dojam da autori nijesu upoznati sa analizama frekfencije saobraćaja, investicijama i efektima“.

Radulović smatra da bi Jadransko-jonski autoput, kontinetalna varijanta, bio najveći investicioni promašaj, njegovom realizacijom Crna Gora bi bankrotirala a ne bi ništa dobila.

Objašnjava da je on tranzitna saobraćajnica, ne valorizuje potencijale Crne Gore, uništava njen reljef i ekologiju.

Prema „Studiji izvodljivosti za dva autoputa u Crnoj Gori“, koji je sačinio ugledni razvojni konsultant Louis Berger, frekvencija na ovom putnom pravcu bila bi veoma mala, sa maksimum od oko 4.000 vozila dnevno, navodi Radulović.

„Izgradnja 1.550 km, koliko je dužina dionice ovog autoputa kroz Crnu Goru, koštala bi i do 3 milijarde eura. Za taj iznos bi se mogli izgraditi nekoliko puta više brzih saobraćajnica i desetine puta više magistralnih puteva. Autori su trebali sačiniti i varijantu II: nastavak izgradnje autoputa Mateševo-Andrijevica, brza saobraćajnica Andrijevica-Boljare, puna zaobilaznica oko Podgorice, brza sabracajnica Podgorica-Budva, brza saobraćajnica Podgorica-Bar, koristeći postojeće magistralne puteve“.

Poručuje da autoput Jadransko-jonski treba graditi kao brzu saobraćajnicu koja bi povezivala granicu BiH, Viluse, Nikšić, Danilovgrad, Podgoricu, Tuzi, granicu sa Albanijom.

„Brza saobraćajnica na primorje mora biti prioritetna. Predviđene ostale saobraćajnice u Crna Gori nijesu sporne. Ova varijanta je pobjednička, zadovoljila bi potrebe Crne Gore u ovom vijeku a koštala bi mnogo manje“. Poručuje da je modernizacija željezničke infrastrukture i aerodroma u Podgorici i Tivtu takođa prioritetna.

Ono što je nova negativnost je, kako navodi, to da obrađivač nije analizirao članstvo Crne Gore u EU i benifite koje bi dobili, kao i valorizaciju domaćih resursa i investicije „po dubini“.

„Cementaru sada treba graditi ili nikada“.

OIE i zeleni vodonik su jedini energenti budućnosti

Prema riječima Radulovića, obrađivači su sa pravom konstatovali da je energetski sektor naš najveći potencijal. Međutim, morali su da imaju adekvatnu odgovornost.

„Moraju da znaju da prema istraživanju Instituta za energetiku, za potrebe G20, električna energija iz obnovljivih izvora i zeleni vodonik su jedini energenti budućnosti. Posebno se mora znati da će klimatske promjene izazvati nedostatak vode za potrebe biodiverziteta, tako da mnogi stručnjaci predviđaju da će protok vode u Crnoj Gori do 2050. godine biti manji za oko 30%“.

Smatra da je trebalo da sačine analizu efekata i gubitaka tri varijante valorizacije vodotoka Pive – izgradnju reverzibilnih ili protočnih HE“Komarnica“, HE“PivaII“, HE“Kruševo“ i rekonstrukciju HE“PivaI“ ili nijedne.

Reverzibilne hidrocentrale, kako dodaje, imaju brojne prednosti.

„Korišćenje naših voda Bilećkog jezera varijantno analizirati-izgradnja HE“Risan“ ili prevođenje voda. Vode Morače će jednog dana doći na redu da se višenamjenski koriste. Ništa u dokumentu o pohari resursa sunca i vjetra i tajkunskim dilovima. Izgubili smo do sada oko 1.000 KW instalisane snage i oko 2 milijardi € prihoda godišnje. Na rezerve nafte i gasa i izgradnju gasovoda treba napokon da zaboravimo. Usvajanje Nacionalnog energetskog i klimatskom plana, Zakona o obnovljivim izvorima i izmjena Zakona o energetici je od posebne važnosti i zbog EU“.

Autori ne razlikuju šta su regionalni centri a šta regionalne deponije

Racionalno i efikasno rješavanje teškog stanja i upravljanja otpadom trebalo je da predstavlja jedan od najvažnijih segmenata dokumenta, smatra Radulović.

„Na koji način je obrađeno ovo poglavlje ukazuju činjenice da autori ne razlikuju šta su regionalni centri a šta regionalne deponije, gdje su izgrađeni a gdje ne, koriste se podaci iz Državnog plana rađenog 2014. godine a ne iz Državnog plana rađenog 2022. godine, te su, na primjer, za organski otpad razlike 35,11% , odnosno 40,7%. Takođe neki podaci iz 2013. godine se prezentuju u 2023. godini za potrebe plana do 2040. godine. Nevjerovatno, na taj način su sačinjene brojne tabele i projekcije“.

Takvi su podaci, kako je dodao, i za kanalizacioni mulj, neopasni građevinski otpad i druge vrste.

Na taj način, bazirajući se na podacima datim u Državnom planu 2015-2020. godina, koji je urađen 2014. godine, procjena ukupno generisane količine komunalnog otpada u 2040-toj godini iznosiće 332.290 t, a po procjenama u Nacrtu Državnog plana 2023-2028. godine iznosiće 376.328 tona, kazao je. „Dalje, obrađivač projektuje bez ikakvih analiza, sa pogrešnim podacima, izgradnju četiri postrojenja za termičku obradu kanalizacijskog mulja, stalnim umjesto privremenim lokalnim deponijama za neopasni građevinski otpad, četiri postrojenja za obradu otpadnih guma, pet postrojenja za obradu otpadnih vozila“.

Slična situacija je, kako dodaje, sa poglavljem “Upravljanje otpadom od električnih i elektronskih proizvoda” gdje su predložene četiri lokacije postrojenja za obradu otpada od električnih i elektronskih proizvoda na način da su “prikačene” predloženim lokacijama Regionalnih centara za upravljanje otpadom.

Slično je, manje više, sa obradom drugih poglavlja, bilo da su to poljoprivreda, reindustijalizacija, mineralne sirovine ili druge oblasti, navodi Radulović.

„Jasno je da smo u velikim problemima. Nemamo viziju razvoja, PPCG, planove nižeg reda, strategije razvoja, sektorske reforme, optimalna rešenja. Nemamo više ni vremena za čekanje, gubimo ogromna sredstva, uništavaju se resursi, potrebno je pokrenuti veliki i održivi investicioni plan. Ne smijemo napraviti ni jednu grešku. Sva rješenja nam moraju biti optimalna“.

Smatra da je racionalno da se izrada PPCG prepusti CANU ili UCG ili „Institutu za razvoj Crne Gore“, koji se mora formirati. Kao saradnici mogu biti i ugledni instituti iz okruženja i EU.

„To je praksa u svim naprednim državama. Istovremeno se mora raditi usaglašeno sa izradom sektorskih studija i ‘zrelih’ projekata. Sve treba predvidjeti u budžetu za 2024. godinu. Ukoliko hoćemo da se priključujemo EU, da počnemo da ličimo na normalnu državu, 2024. godina mora nam biti godina reformi i pokretanja velikog i održivog ciklusa. Uslov svih uslova je vizionarska, znavena i odlučna vlast“, poručio je Radulović.