Portal BORBA i ove nedjelje vam donosi pregled najvažnijih vijesti koje su obilježile sedmicu za nama.
U ovom pregledu možete pročitati o aktuelnom sukobu unutar Vlade Crne Gore između PES-a i Demokrata a što je uzrokovano izborom vršioca dužnosti šefa policije, kao i podsjetnik na početak nedjelje i burno skupštinsko zasijedanje na kom nije prošao predlog za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića, kao i pitanje podrške građana Crne Gore NATO paktu gdje je naša država ubjedljivo lider kod svih NATO članica po pitanju nepodržavanja članstva u toj organizaciji.
Drugi se čitaju, BORBI se vjeruje!
Sukob Demokrata i PES-a oko direktora policije i njihova uslovna podrška Vladi
De facto tema broj jedan u medijima u Crnoj Gori jeste bio izbor vršioca dužnosti direktora policije. I pored činjenice da za v.d. status nije potrebno raspisivati konkurs već ga Vlada samo bira na šest mjeseci dok ne izabere direktora policije u punom mandatu, čitav proces ispratile su brojne kontroverze.
Epilog sve je da nije na Vladi prošao predlog ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, Lazar Šćepanović, već je Vlada ovlastila premijera Milojka Spajića da izabere šefa policije. On je za vršioca dužnosti postavio Aleksandra Radovića.
To je bila i prelomna tačka za dio Demokratske Crne Gore, koja je očigledno u sukobu. Stoga se Aleksa Bečić i Danilo Šaranović nisu pojavili na sjednici Vlade, dok su ministri takođe iz redova Demokrata, Momo Koprivica, Dragan Krapović i Vladimir Martinović na sjednicu pošli.
Čitava priča dovela je i do zakazivanja današnje sjednice Predsjedništva te partije gdje je zaključeno da će svoju podršku Vladi oročiti do ljeta, kada bi IBAR trebao da stigne u Crnu Goru a da će nakon toga izanalizirati rad Vlade te odlučiti nastavljaju li da daju podršku ili ne.
Ipak, ukoliko to ne urade, bilo bi interesantno kako Demokrate dva puta ruše Vladu zajedno sa Demokratskom partijom socijalista.
DPS-u nije prošao predlog za Mandićevu smjenu
Na samom početku nedjelje Demokratskoj partiji socijalista nije prošao predlog za smjenu šefa Parlamenta Andrije Mandića.
27 poslanika je bilo za smjenu, 44 poslanika je bilo protiv, dok je 1 listić bio nevažeći. Prema tome, Mandić je ostao na čelu najvišeg zakonodavnog doma.
Pored pitanja smjene, šef Parlamenta imao je i javnu medijsku polemiku sa Specijalnim američkim izaslanikom za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom koji je kao šerif papagajski ponavljao da ga brine što koalicija Za budućnost Crne Gore može biti dio Vlade.
Na to sve odgovorio je Mandić i kazao da želi da se „specijalni izaslanik“ SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar osjeća ugodno i lijepo u Crnoj Gori, ali ne i da se miješa i u unatrašnje stvari naše zemlje.
“Dobrodošao je svako, naši partneri i prijatelji koji žele dobro Crnoj Gori, da ova država funkcioniše kao druge demokratske zemlje, a to podrazumijeva i neka pravila. Jedno od pravila je da nije lijepo miješati se u unutrašnje stvari neke države. Može da se čuje i ovaj i onaj stav, vrednujemo sve što saopštava Eskobar, ali Crna Gora ne želi da postane jedna od saveznih država SAD-a, nego članica EU”, poručio je Mandić u Skupštini.
Istakao da se Koalicija Za budućnost Crne Gore pridržava svega što je predviđeno koalicionim ugovorom.
“Vraćanjem nekih tema unazad, kao što sam danas primijetio u izjavi Eskobara, mislim da se više u funkciji destabilizovanja prilika u Crnoj Gori, nego očuvanja mira, stabilnosti, evropskog puta”, istakao je Mandić, dodajući da Skupština ima pozitivne ocjene iz Brisela.
„Džaba vam novci, NATO sinovci“: Podrška NATO-u u Crnoj Gori pala za 12 odsto
U Crnoj Gori je, kako je danas prenijela “Pobjeda”, za 12 odsto porastao broj građana koji bi napustili NATO savez.
Naime, prema poslednjem izvještaju Alijanse, za izlazak Crne Gore iz NATO-a glasalo bi 44 odsto crnogorskih građana, dok bi za ostanak države u tom savezu glasalo 46 odsto.
“U poređenju sa prethodnim izvještajem, broj onih koji bi napustili NATO porastao je za 12 odsto, dok je broj podržavalaca za opao dva odsto. Da NATO smanjuje mogućnost da će strana nacija napasti Crnu Goru, smatra 46 odsto ispitanika u državi, dok 33 odsto smatra da to nije slučaj”, navodi se, između ostalog, u ovom dokumentu.
Crna Gora je, navodi se u izvještaju NATO-a, u prošloj godini izdvojila za odbranu 106 miliona eura, što je 24 miliona više nego godinu prije.
Izvještaj je pokazao da Crna Gora za odbranu troši 128 dolara po glavi stanovnika.
Predstavljajući izvještaj, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je svijet postao opasniji, ali da je NATO ojačao.
“Podaci su jasni: javna podrška NATO-u je izuzetno jaka – sa obje strane Atlantika. Da se glasanje održi danas, ogromna većina građana širom savezničkih zdržava glasala bi za NATO”, rekao je Stoltenberg.