OK: DRŽAVA ČEKA VLADU I PARLAMENT

Piše: SIBIN

Cinik bi rekao: najveći problem ove države je taj što je postala država.
Možda su, ne odbacujemo to tek tako, stari komunisti, oni od čelika i uvijek svježe izbrijani, naposletku, bili u pravu: najuspešnija država bila bi ona kojom bi mogla upravljati i jedna kućna pomoćnica.

Filozof Mladen Dolar je primjetio nevjerovatno uspjelu, Kjerkegorevu podjelu društva na – odžačare, oficire, i služavke. Razmotrimo li ovu genijalnu i neospornu klasifikaciju, komunistu su, dakle, bili u pravu.

Transnacionalne korporacije koje koordiniraju krupni kapital, ali i strukturiraju zapadno društvo u simuliranoj (virtuelnoj) otvorenosti, takođe rade na – slabljenju države. One (države) služe kako bi preko vlada ubrizgavale kreditne injekcije u razmrežene korporacije, koje jedine uspostavljaju globalnu komunikaciju, i drže se na tako snažan način da ih je nemoguće uzdrmati, i pored napora lijevih teoretičara i njihovih predloga na nivou nategnutih hipoteza.

U 21. vijeku imamo novu epidemiju: porast nepovjerenja u državu kao takvu. Sve više se doživljava, s razlogom, kao neprijatelj, tako da se možemo nasmijati Hegelu koji je vjerovao da je baš ona – država – ostvarenje slobode. Međutim, samo za one na vrhu!
E sad, CG je poput neke fantastične tvorevine, trenutno, jer – ništa ne funkcioniše, od institucija do napuštenih sela, ali, ipak, m’sje Makron je potapšao – platformu! Koju samo treba, je li, implementirati?

Dok čekamo okončanje procesa implementacije platforme prepoznate kao veliki iskorak države CG, prepustimo nesvjesnom da nas kao i do sad vodi, ko zna kuda, i na koji sve način.

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici „Kolumne“ nisu nužno i stavovi redakcije portala „Borba“)