Vlada je na danas održanoj 4. sjednici kojom je predsjedavao predsjednik mr Milojko Spajić, donijela Odluku o izmjeni Odluke o broju studenata za upis u prvu godinu master studija na studijske programe Univerziteta Crne Gore za studijsku 2023/2024. godinu, koji se finansiraju iz Budžeta Crne Gore. Na predlog Senata Univerziteta, Odlukom je odobren dodatni upis 23 kandidata koji su ostvarili traženi uspjeh, odnosno položili prijemni ispit, kao dodatni uslov za upis, tako da će na master studije UCG biti upisano ukupno 1.783 studenta. Predviđen je dodatni upis jednog kandidata na Biotehničkom fakultetu (studijski program Bezbjednost hrane), 17 kandidata na Ekonomskom fakultetu (studijski program Poslovna ekonomija 15 i studijski program Menadžment dva kandidata) i pet kandidata na Medicinskom fakultetu (studijski program Primijenjena fizioterapija). Prilikom utvrđivanja dodatnog broja studenata vodilo se računa o standardima kvaliteta nastave, broju nastavnog osoblja, materijalnoj osnovi za realizaciju pojedinačnog studijskog programa, kao i o adekvatnom odnosu broja studenata i nastavnog osoblja.
Usvojena je Strategija implementacije Rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1325 – Žene, mir i bezbjednost i njoj pratećih rezolucija za period 2024-2027 sa Akcionim planom za 2024-2025. godinu. Riječ je o trećem strateškom dokumentu u procesu implementacije obaveza koje proističu iz članstva Crne Gore u međunarodnim organizacijama. Njegovom implementacijom na nacionalnom nivou nastojaće se unaprijediti stanje u oblasti rodne ravnopravnosti u sektorima bezbjednosti, a prvenstveno u segmentima povećanja broja žena, kako u ukupnoj zastupljenosti u institucijama, tako i učešću u humanitarnim i mirovnim misijama. Pored navedenog radiće se na poboljšanju oblasti koje su prepoznate kao one ka kojima treba dodatno djelovati. Na osnovu analize stanja, polazeći od dobrih međunarodnih praksi, u cilju unapređenja oblasti rodne ravnopravnosti u sektoru bezbijednosti, koncipiran je strateški cilj: Unaprijediti položaj žena i djevojčica u svim procesima koji vode održavanju i promociji mira i bezbjednosti. Akcionim planom za sprovođenje Strategije 2024-2025. godine predviđene su 32 aktivnosti u sklopu sedam operativnih ciljeva.
Vlada se upoznala sa Nacrtom poglavlja 5 – Strukturne reforme PER 2024-2026. godine, i dala saglasnost da se Nacrt pošalje na komentare Evropskoj komisiji. Nacrt predviđa implementaciju šest strukturnih reformi i devet posebnih mjera. Među strukturnim reformama su: Unapređenje poslovnog okruženja i formalizacija ekonomije, Unapređenje upravljanja državnim preduzećima, Povećanje energetske otpornosti u primjeni Zelene agende, Digitalizacija u funkciji održivosti ekonomije, Unapređenje okvira za bolju zapošljivost mladih i veći kvalitet obrazovanja, kao i Povećanje djelotvornosti sistema socijalne i dječje zaštite.
Usvojena je Informacija o aktivnostima na realizaciji projekta povezivanja elektroenergetskih sistema Crne Gore i Italije podmorskim kablom. Na osnovu zaključenih ugovora, projekat povezivanja elektro-energetskih sistema Crne Gore i Italije realizuju Vlada, CGES i italijanski operator prenosnog sistema Terna. Izgradnja podmorskog kabla jednosmjerne struje kapaciteta 1.000 MW je investicija vrijedna preko 758 miliona eura i predstavlja obavezu Terne, dok je Vlada preuzela obaveze koje su vezane za pitanja donošenja prostornog plana, eksproprijacije, izdavanja građevinskih dozvola, kao i pružanja podrške CGES-u i Terni u cilju realizacije projekta. U međuvremenu je puštena u pogon jedna žila podmorskog kabla kapaciteta 600 MW, a trafostanica Lastva je povezana na 400 kV mrežu početkom aprila 2019. godine. Podmorska interkonekcija između Crne Gore i Italije zvanično je puštena u komercijalnu upotrebu 28. decembra 2019. godine. Zaključno sa 24. oktobrom 2023. godine, završena je 100 % izrada projektne dokumentacije i isporuka opreme i izvedeno je oko 89,2 % radova. Obezbijeđeni su uslovi za izvođenje radova na 97 % stubnih mjesta. U Informaciji se, pored ostalog, navodi da su realizaciju Projekta pratili brojni problemi koji su dijelom bili očekivani, s obzirom na obim i vrstu radova koje je trebalo realizovati (oko 125 km dalekovoda i oko 90 km pristupnih puteva), kao i status katastaskih podataka (popisni katastar ili privremeni katastar u većini katastarskih opština), zbog čega su se morala tražiti alternativna rješenja, koja su zahtjevala dodatno vrijeme i sredstva. Tim povodom, zadužena su nadležna ministarstva da dostave Vladi predloge konkretnih rješenja, kako bi se sve preostale obaveze završile u najkraćem mogućem roku.
Vlada je usvojila Informaciju vezano za realizaciju projekta izgradnje solarne elektrane Briska gora u Opštini Ulcinj. U postupku sprovođenja aktivnosti po Javnom pozivu objavljenom 19. maja 2018. godine, ponude su podnijela tri ponuđača, a Tenderska komisija je donijela Odluku o utvrđivanju rang liste prema kojoj je Konzorcijum „Fortum i EPCG“ ostvario status prvorangiranog ponuđača, drugorangirani je bio ponuđač Konzorcijum „IREDL“, dok je ponuda Konzorcijuma „Montesolar“, ocijenjena kao formalno neispravna. U sudskom postupku, koji je uslijedio, Upravni sud je donio presudu kojom je usvojena tužba „Montesolara“ i poništena odluka Tenderske komisije. U cilju izvršenja sudske presude i prevazilaženja postojećih problema u realizaciji ovog važnog projekta, Vlada je zadužila Ministarstvo energetike i rudarstva da obrazuje novu Tendersku komisiju za ocjenu dokumentacije dostavljene po Javnom pozivu.
Usvojena je Informacija o potrebi obezbjeđenja sredstava za projekat generalnog remonta pruge, sanaciju čeličnih mostova i tunela, kao i za modernizaciju depoa i radionica. Tim povodom, Vlada je saglasna da se nedostajuća sredstva od 8 miliona eura, neophodna za realizaciju Projekta generalnog remonta pruge, sanaciju čeličnih mostova i tunela, kao i za modernizaciju depoa i radionica, čija realizacija je predviđena iz kreditnog aranžmana sa EIB-om, obezbijede iz dodatnog kreditnog aranžmana ili iz državnog budžeta.
Vlada je usvojila Informaciju o potrebi obezbjeđivanja blindiranog vozila za potrebe Glavnog specijalnog tužioca. U Informaciji se konstatuje da pitanje bezbjednosti nosilaca državno-tužilačke funkcije, a naročito Glavnog specijalnog tužioca i državnih tužilaca u Specijalnom državnom tužilaštvu, predstavlja neophodan uslov za obezbjeđenje efikasnosti rada ovog državnog tužilaštva i od ključne je važnosti za djelotvornu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. S obzirom na to da vozilo koje se trenutno koristi za potrebe Glavnog specijalnog tužioca ne garantuje adekvatan nivo lične bezbjednosti, a na tu činjenicu upućuju i bezbjedonosne procjene Agencije za nacionalnu bezbjednost, Vlada je zadužila Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da, u saradnji sa nadležnim organima, sprovede aktivnosti na obezbjeđivanju blindiraniog vozila za potrebe Glavnog specijalnog tužioca, što bi u značajnoj mjeri doprinijelo sprovođenju budućih aktivnosti ovog tužilaštva u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije
Usvojena je Informacija o FAO Programskom okviru za Crnu Goru (Country Programming Framework-CPF) 2023–2027, i prihvatila tekst Programskog okvira. U skladu sa novim FAO programskim okvirom 2023-2027 za Crnu Goru, biće sprovedeno nekoliko intervencija koje podržavaju održivo ribarstvo i akvakulturu sa posebnim fokusom na promovisanje plana Plave transformacije u Crnoj Gori. Ovim programskim okvirom, kako se navodi u Informaciji, FAO i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede će raditi na unapređenju nacionalnih šumarskih politika i modela upravljanja šumama kako bi se pozabavila pitanjima nezabilježene sječe, šumskih požara i očuvanja biodiverziteta. Takođe, jedan od prioriteta podrške biće usmjeren efikasnijem i efektivnijem upravljanju poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu, kroz unapređenje zemljišne politike i uspostvaljanjem programa komasacije. Kao pravilo, podrška FAO-a će uvek imati pristup „Ne izostaviti nikoga”, koji u središte svojih intervencija stavlja i uključuje rodnu ravnopravnost, mlade i smanjenje siromaštva. Ukupan iznos finansijskih sredstava potrebnih za implementaciju Programskog okvira za zemlju procjenjuje se na 2.162.531 USD, od čega je 1.430.031 USD dostupno kroz FAO Program tehničke, a 732.500 USD je potrebno da se mobiliše preko razvojnih partnera.
Vlada je usvojila Informaciju o emisiji Državnih zapisa, u cilju obezbjeđivanja dijela nedostajućih sredstava za finansiranje budžeta za 2023. godinu i stvaranja fiskalne rezerve. U skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kao i Zakonom o budžetu Crne Gore za 2023. godinu, Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da sprovede sve potrebne aktivnosti vezane za emisiju ili emisije Državnih zapisa u iznosu do 50 miliona eura, do kraja 2023. godine.
Donijeta je Odluka o izmjenama i dopuni odluke o Nacionalnoj investicionoj komisiji. Potreba za izmjenom Odluke uslovljena je promjenom organizacione strukture Vlade Crne Gore. Zadatak ovog tijela je da, na osnovu predloga resornih ministarstava, sačini predlog sveobuhvatne liste prioritetnih infrastrukturnih projekata, na osnovu koje će EK donositi dalje odluke o tome koji će projekti biti finansijski podržani u skladu s definisanim prioritetima na nivou države.