Napori parlamentarne većine, predstavnika nevladinog sektora i akademske zajednice moraju biti ojačani prisustvom opozicije u Skupštini, odnosno Odboru za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavsta, ocijenjeno je na sastancima radnih grupa održanim ove sedmice.
Kako je saopšteno iz parlamenta, Radne grupe Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva nastavile su sa radom, pa je tako tokom ove sedmice, održano šest sastanaka.
„Na kojima su poslanici, predstavnici NVO sektora i članovi akademske zajednice razmatrali metodologiju rada i aktivnosti kojima će se radne grupe Odbora baviti u narednom periodu, a sa ciljem pripreme zakonskih rješenja i njihovog upućivanja Odboru na razmatranje“, precizirali su iz parlamenta.
Poslanici su, kako se navodi, na sastancima izrazili punu posvećenost radu u radnim grupama i istakli da očekuju povratak kolega iz opozicije, naglašavajući da je Odbor formiran u svrhu uspostavljanja dijaloga i jačanja izbornog povjerenja.
„Predstavnici NVO sektora – Dragan Koprivica iz Centra za demokratsku tranziciju, Danilo Kalezić iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora i Borisa Raonić iz Građanske alijanse, kao i akademske zajednice – Đorđije Blažić i Boris Bastijančić, takođe su istakli da prisutvo opozicije čini rad radnih grupa konstruktivnijim i potpunijim“, kaže se u saopštenju.
Navodi s da je na sastancima radnih grupa dogovoreno da će se metodologija rada zasnivati na temeljnoj analizi već postojećeg pravnog okvira, sa akcentom na razmatranje i primjenu dobrih praksi iz oblasti izbornog zakonodavstva okruženja i zemalja Evropske unije.
Članovi radnih grupa su se usaglasili da je neophodno uključiti nadležne institucije koje su obuhvaćene pojedinačnim zakonima iz oblasti izbornog zakonodavstva (Agencija za spriječavanje korupcije, Državna izborna komisija, RTCG i slično).
Zaključeno je i da će iskustva prethodne radne grupe iz 2016. godine, koja je djelovala u sklopu parlamenta i bavila se problematikom izbornog zakonodavstva, takođe biti dobra osnova za dalju nadgradnju izbornog zakonodavstva.
„Članovi radnih grupa su bili saglasni i da će jedan od ključnih izazova u radu Odbora biti i nastojanje da se primjene preporuke iz izvještaja OSCE/OIDHR-a, međunarodne institucije koja se bavi nadgledanjem izbora“, kaže se u saopštenju.
Iz parlamenta su podsjetili da s Odbor za izmjenu izbornog i drugog zakonodavstva sastoji od sedam radnih grupa koje se pojedinačno bave setom zakona vezanih za izborno zakonodavstvo. Ključna uloga radnih grupa je analiza postojećih i priprema budućih zakonskih rješenja koja će biti predložena Odboru a sa ciljem kreiranja optimalnog izbornog ambijenta.
„Kako je naglašeno na sastancima, napori parlamentarne većine, predstavnika NVO sektora kao i akademske zajednice mora biti ojačan prisustvom opozicije u Skupštini,odnosno Odboru jer je to neophodan uslov za potrebnu većinu za zasijedanje i odlučivanje Odbora“, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da su, zbog zahtjevnosti i obima posla, postavljeni i izvjesni rokovi, zbog čega je aktivan i efikasan rad radnih grupa od velikog značaja za dalji rad Odbora.
Glavni cilj rada radnih grupa je da se definišu predlozi o kojima će kasnije raspravljati članovi Odbora, kojeg čini po sedam predstavnika vladajuće koalicije i opozicije.
Predsjednik odbora je potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović, dok je poslanik Demokratskog fronta Strahinja Bulajić zamjenik predsjednika.