Nezgodan svjedok: Da li dolazak Duška Kneževića znači hapšenje Mila Đukanovića?

Last updated maj 1, 2024

Juče je u crnogorskim medijima odjeknula vijest da Duško Knežević dolazi u Crnu Goru nakon višegodišnjeg boravka u Londonu. Knežević, koji je nekada važio za jednog od glavnih saradnika i finansijera DPS-a se u drugoj polovinu prošle dekade oštro sukobio sa tom partijom kao i sa njenim doskorašnjim predsjednikom Milom Đukanovićem nakon čega se upustio u avanturu političke diskreditacije i rušenja režima DPS-a.

Od Prvog miliona, pa preko Prve banke, afere Koverta, najavljene Plave torbe, kastodi računa, ničije kuće i Pireusa, brojne su bile afere koje je Knežević pokrenuo a SDT na čelu sa Milivojem Katnićem, promptno odbacio. Tako je Knežević od 2019. godine u Londonu tvrdeći da se ne vraća u Crnu Goru sve dok su Milo Đukanović i Milivoje Katnić na bilo kakvim pozicijama odlučivanja.

Imavši u vidu da je prije par nedjelja uhapšen upravo Milivoje Katnić, a da samo par nedjelja nakon toga Duško Knežević dolazi u Crnu Goru, možemo očekivati da će naredne nedjelje biti itekako zanimljive.

Optuženi biznismen Duško Knežević kazao je za Vijesti da u Crnu Goru stiže sa plavom torbom i da mnogima nije prijatno što dolazi.

On će danas, prema najvama, biti izručen Crnoj Gori.

Poručio je i da je pristao na izručenje prije nego je iskoristio sve pravne mehanizme, jer ne želi da dozvoli da mu se I dalje pljačka imovina.

„Pristao sam da se vratim u Crnu Goru posle odluka suda da budem izručen. Proceduralno nismo koristili mogućnosti koje smo imali, jer se vrši pljačka moje imovine u Crnoj Gori i htio sam da dodjem da to zaustavim, ali i da dokažem svoju nevinost, jer svi ljudi koji su me optuživali sada su već u zatvoru“, kazao je on.

Upitan kome odgovara, a kome ne to što sada dolazi, odgovorio je:

“Dolazim s plavom torbom, ali mi ide sa teget kombinacijom. Dostini nije prijatno što dolazim… Izdržaću, izdržao sam i gore“, kazao je Knežević, dodajući da je u vojnoj bazi u Londonu, gdje će crnogorska policija i doći za njega.

Duško Knežević je bio osnivač i predsjednik Upravnog odbora korporacije Altlas grupa (AGC). AGC je bila najveća finansijska grupa u Crnoj Gori koju čine desetine kompanija sa dalekosnežnim poslovnim interesom, uključujući banke i finansijske kompanije u Srbiji, Rusiji, Velikoj Britaniji i na Kipru.

Prije nekoliko godina, portal “Monitor” svrstao je Duška Kneževića među najbogatije biznismene u Crnoj Gori i bliskog prijatelja aktuelnog predsjednika Mila Đukanovića, te čovjeka koji se bavi poslovima multimilionske vrijednosti. Prema sopstvenom priznanju, Knežević je 25 godina finansirao DPS.

Knežević je Atlas fondaciju osnovao 2010. sa misijom da podrži “otvaranje novih društvenih vrijednosti i ekonomskog osnaživanja građana kroz unapređenje poslovnog okruženja i korporativno društveno-odgovornih praksi”. U međuvremenu, stekao je nemjerljiv kapital.

Kako je “Monitor” tada opisao, Knežević je deklarisani prijatelj Mila Đukanovića. Posjedovao je više firmi – Jadranski sajam u Budvi, Atlas grupu, Univerzitet Mediteran…

Milove afere: Prvi milion i Pireus banka

Milo Đukanović je, 2007.godine, dobio kredit vrijedan 1,5 miliona evra od londonske filijale grčke „Pireus“ banke, zahvaljujući Dušku Kneževiću koji je garantovao za taj kredit. Tada su predstavnici Đukanovićeve kompanije „Capital Invest DOO“ javno saopštili da je Knežević samo „administrativno i tehnički“ bio garant za kredit, te da je Đukanović novac za bankarsku garanciju (keš kolateral) pozajmio od neimenovanih „dvojice prijatelja“. Oni su novac prenijeli na račun Kneževića koji je imao poslovni odnos sa „Pireus“ bankom.

„„Capital Invest DOO“ je, nakon dobijanja kredita, kupila akcije „Prve banke“, (čiji je nominalni vlasnik Đukanovićev rođeni brat – M.G.) koje su dalje (naknadno?! – M.G.) bile založene kao kolateral kod „Pireus“ banke, kada je položeni depozit oslobođen…“, navedeno je u javnom saopštenju te kompanije.

Duško Knežević je kazao da su Đukanoviću prijatelji iz poslova tranzita cigareta pomogli da objezbijedi sredstva za kolateral. A Đukanović je, 2013.godne, u Skupštini Crne Gore, kazao:

„Kredit „Pireus“ banke dobio sam kao građanin…jer tada nijesam bio premijer, po regulama koje važe u tom pravnom sistemu u kojem posluje banka koja mi je dala kredit. Taj kredit sam vratio, napravio profit i platio porez…Nema nikakvog depozita od milion i po…Postoji u poslovnom svijetu nešto što se tiče poslovnog morala, ozbiljnosti i ugleda.“

Preko tog kredita Đukanović je legalizovao svoj prvi milion. I on i predstavnici crnogorskih institucija su krili da je garancija za taj kredit dobijena uz pomoć Kneževića.

Kako su javljali mediji, Đukanović je, 11.jula 2007.godine, na ime svoje firme „Capital Invest DOO“,dobio kredit od 1,5 miliona evra od londonske filijale grčke „Pireus“ banke. Davanje kredita je omogućila Kneževićeva kompanija „Comsel Limited“ sa Kipra, koja je položila keš depozit (kolateral) u visini kredita. Tog dana su potpisana dva ugovora. Prvi ugovor, o kreditnoj garanciji, potpisan je između filijale „Pireus“ banke u Londonu, kao davaoca kredita i firme „Comsel Limited“, kao davaoca garancije. Znači, Đukanović je dobio kredit samo zato što je Kneževićeva firma sa Kipra u „Pireus“ banci položila gotovinski depozit od milion i po evra.

Istog dana, potpisan je i drugi ugovor o kreditu od 1,5 miliona evra, između filijale „Pireus“ banke u Londonu, kao kreditora, i firme „Capital Invest DOO“, iz Podgorice, kao korisnika kredita, i Mila Đukanovića, kao garantora – vlasnika firme. Đukanović je ugovor potpisao i ispred svoje firme i u svoje ime i nije želio da otkrije javnosti koji „prijatelji“ su za njega založili depozit u visini dobijenog kredita.

Na pitanje odakle mu imovina kojom je garantovao za kredit, Đukanović je odgovorio:

„Tokom državnih poslova ostvario sam brojna poznanstva i nije mi predstavljalo problem da dobijem kredit respektabilnih inostranih banaka“?!
Ovaj kredit Đukanović je iskoristio da, u postupku dokapitalizacije „Prve banke“, čiji je daleko najveći akcionar bio njegov rođeni brat, kupi akcije te banke. Đukanovićev brat je, svojevremeno, kupio malu, lokalnu „Nikšićku banku“, koja je zahvaljujući privilegovanom položaju na finansijskom tržištu i velikim depozitima države i javnog sektora, prerasla u veliku banku. Mediji su dugi niz godina iznosili ozbiljne optužbe da se i preko te banke pere novac, prije svega, od šverca cigareta.

Milo Đukanović je, preko „Capital Invest“-a, 3.avgusta 2007.godine, po cijeni od 127 evra, kupio akcije Prve banke. Za kupovinu 11.657 akcija plaćeno je 1.480.439 evra.

Čim je Đukanović postao akcionar, cijena akcija „Prve banke“ počela je vrtoglavo da raste. Već nakon dvadesetak dana, vrijednost jedne akcije te banke bila je 334 evra Prema propisima, „Prva banka“ je bila kotirana na A listi „Montenegro berze“ i cijena njenih akcija nije mogla imati dnevni rast veći od 10 odsto. Međutim, rast vrijednosti akcija je, gotovo svakog dana, dostizao tu gornju granicu, a često se dnevno trgovalo samo po jednom akcijom, očito da bi se „naduvavala“ vrijednost akcija.
Cijene akcija „Prve banke“ koje je Đukanović kupio za oko milion i po evra vrtoglavo su rasle, pa je, već u oktobru 2007.godine, njihova ukupna vrijednost bila 6,9 miliona evra?!

Godinu dana nakon što je podigao kredit, Đukanović vraća dug „Pireus“ banci. I to tako što prodaje 2.540 akcija „Prve banke“, po fantastičnoj cijeni od 610 evra po akciji, za ukupno nešto manje od 1,55 miliona evra. Nekoliko dana nakon što je Đukanović prodao dio akcija „Prve banke“ rast njihove vrijednosti na berzi prestaje. U aprilu 2013.godine, on prodaje preostale akcije, po pojedinačnoj cijeni od 102 evra. I tako „zarađuje“ prvi milion. Samo četiri dana ranije, cijena jedne akcije „Prve banke“ bila je samo 76 evra.

Đukanovićeva firma je dobijeni iznos od prodaje akcija oročila kod „Prve banke“ sa godišnjom kamatom od oko 50 hiljada evra. To je bio jedini prihod te firme.
Navedeno izaziva osnovanu sumnju da je Milo Đukanović koristio privilegovani položaj u porodičnoj banci i na berzi hartija od vrijednosti, te da je postojala organizovana grupa sa zadatkom da „naduvava“ vrijednost akcija Prve banke, tako da je akcije svoje firme prodao, u optimalnom trenutku, po gotovo petostruko većoj cijeni od one po kojoj ih je kupio?!

Po tada važećem Zakonu o hartijama od vrijednosti, Komisija za hartije od vrijednosti je bila nadležna i za „preduzimanje mjera vršenja kontrole…radi sprečavanja zloupotreba na tržištu hartija od vrijednosti“. Ovim Zakonom je bilo propisano da nijedno lice koje posluje sa hartijama od vrijednosti…ne može u poslovanju hartijama od vrijednosti koristiti saznanja o „neobjavljenim informacijama koje mogu dati prednost u odnosu na druge učesnike u trgovini hartijama od vrijednosti“ i „informacijama koje mogu, ukoliko se objave, uticati na cijenu hartija od vrijednosti (povlašćene informacije)“.

Koverta i Plava torba

Prošlo je već pet godina otkako je Duško Knežević objavio snimak na kojem se vidi kako tadašnji gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović od njega uzima kovertu sa novcem, a i nakon pet godina, ovaj slučaj daleko je od sudskog epiloga.

Knežević je tajno snimio Stijepovića u vili „Atlas“ u Zeti, a na snimku se vidi kako Stijepović, po tvrdnjama Kneževića, uzima kovertu sa navodno 100.000 eura za finansiranje kampanje Demokratske partije socijalista (DPS), uoči parlamentarnih izbora 2016. godine. Viši sud je, tek iz trećeg puta, potvrdio optužnicu protiv Stijepovića za pranje novca, ali suđenje do danas nije počelo, niti je poznato kada bi to moglo da se desi. Razlog je taj što je Knežević, do danas, bio nedostupan jer ga Specijalno tužilaštvo tereti za brojna krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije.

Prvi čovjek nekadašnje Atlas grupe, uoči lansiranja snimka, otišao je u London, a Crna Gora potom tražila njegovo izručenje. Afera „Koverta“ dovela je početkom 2019. godine do masovnih protesta pod sloganom „Odupri se“ ali i otvaranja niza drugih afera za koje je Knežević optuživao tadašnjeg predsjednika i lidera DPS-a Mila Đukanovića. Ni od tih afera, nijedna nije završila na sudu a Đukanović je negirao sve optužbe.

Predsjednik Atlas grupe Duško Knežević gustujući u emisiji sa ,,Sa Srpskom u centar” poručio je da je spreman da u skupštinskom Parlamentu kaže sve što zna. Kazao je da insistiram na tome da se formira Anketni odbor i da sve što je Specijalno tužilaštvo htjelo da čuje on saopšti pred Anketnim odborom.

Govoreći o “plavoj torbi” Knežević je ponovio da ona postoji i da je poslata Milu Đukanoviću, ali da nema namjeru da iznosi druge dokaze.

“A šta mislite da li bi plava torba promijenila moj status? Ili bi isto prošao kao sa “Kovertom”, Ničijom kućom” i svih 12 krivičnih prijava protiv Đukanovića i Katnića”, upitao je on.

“Ne pada mi na pamet iznošenje novih dokaza dok se ne riješe postojeći, jer ja moram da vodim računa o sebi i porodici, a ne da zabavljam crnogorski narod.”

Ničija kuća

Kada je predsjednik Atlas grupe Duško Knežević prije četiri godine otkrio da se palata pored vile “Gorica” gradi za Mila Đukanovića, iako se vodi na njegovog prijatelja Vladana Ivanovića, što je predsjednik DPS-a demantovao, ovo zdanje kolokvijalno je nazvano “Ničija kuća”.

Afera “Ničija kuća”, bila je jedna u seriji kojima je Knežević uzdrmao javnost razotkrivajući mračne tajne šefa bivšeg režima. Predsjednik Atlas grupe je u decembru 2019. u emisiji “Načisto” na TV Vijesti rekao da ima dosta finansijskih i transakcijskih dokaza za tvrdnje koje je navodio u javnosti ali da “cijela Crna Gora zna da je to Đukanovićeva kuća, ali nema hrabrosti da to kaže”.

“Đukanović mi je ponudio da se na mene vodi kuća koja je na Gorici, kada je trebalo da se gradi, međutim ja sam to odbio i kuća se vodi na Vlada Ivanovića-njegovog druga. Žao mi je što Vlada uvlačim u sve ovo, ali to je jedna realnost i mislim da bi državni organi trebalo odmah da pokrenu istragu i vide kako je ta kuća finansirana i ko stoji iza te kuće formalno. Ali ta kuća, koju je radio arhitekta Zoran Petrović sa svojim sinom koji mi je isto to potvrdio, je kuća Mila Đukanovića… Nek Specijalno državno tužilaštvo ispita arhitekte, izvođače radova i vidjeće šta se dešava tamo. Imam dokaze finansijske prirode gdje se vide tragovi novca po drugim poslovima i to će vrlo brzo da krene u javnost”, rekao je tada Knežević.

Palata je izgrađena na nekadašnjem gradskom građevinskom zemljištu, koje je bivša podgorička uprava ustupila Ivanoviću, bliskom prijatelju Đukanovića. Gradnja je počela 2014. godine, a tada je bio planiran stambeni objekat od oko 480 kvadrata. Prema podacima sa sajta Uprave za nekretnine, Ivanoviću je bila na korišćenje dat plac od 1.579 kvadrata.