Dodatna pojašnjenja i jedinstvene smjernice za primjenu Zakona o zaštiti potrošača neophodni su kako bi se izbjegle različite interpretacije u praksi, unaprijedila pravna sigurnost i obezbijedila dosljedna zaštita prava potrošača, poručeno je sa okruglog stola „Sprovođenje Zakona o zaštiti potrošača u praksi: izazovi, dileme i odgovori na pitanja privrede”, održanog u Privrednoj komori Crne Gore.
Skup je okupio predstavnike privrede, nadležnih institucija i stručne javnosti, sa ciljem da se kroz otvorenu diskusiju razmotre nedoumice u primjeni pojedinih zakonskih odredbi i doprinese njihovom jasnijem i ujednačenijem tumačenju.
U uvodnom obraćanju, Milica Lazarević, sekretarka OU trgovine u Privredna komora Crne Gore, kazala je da nova zakonska rješenja otvaraju brojna praktična pitanja za kompanije, zbog čega je važno obezbijediti otvoren dijalog između privrede i institucija.
„Cilj ovog događaja nije samo tumačenje zakonskih odredbi, već i stvaranje prostora za partnerski odnos institucija i privrede, kako bi se zakon primjenjivao na način koji istovremeno štiti prava potrošača, ali i omogućava predvidivo i održivo poslovno okruženje”, kazala je Lazarević.
Jasna Vujović, generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomskog razvoja, istakla je zadovoljstvo velikim odzivom privrednika, navodeći da interesovanje potvrđuje značaj zaštite potrošača u procesu evropskih integracija Crne Gore.
Ona je podsjetila da su nedavno usvojeni novi Zakon o zaštiti potrošača i niz pratećih propisa koji donose nove obaveze za trgovce i privredne subjekte, te najavila dodatne izmjene zakona.
„Suština svih zakonskih rješenja mora biti zaštita potrošača, ali i stvaranje stabilnog i predvidljivog poslovnog ambijenta. Zato je važno da određene odredbe budu dodatno precizirane kako bi njihova primjena bila jednaka za sve učesnike na tržištu”, istakla je Vujović.
Željko Tomović iz Ministarstva ekonomskog razvoja ocijenio je da su ovakvi sastanci važni jer omogućavaju direktnu razmjenu iskustava između privrede i institucija.
„Kroz kontinuiranu komunikaciju moguće je doći do kvalitetnijih smjernica i preciznijeg tumačenja propisa. Zajednički cilj svih aktera mora biti uređeno tržište, pravna sigurnost i visok nivo zaštite potrošača”, poručio je Tomović.
U radu okruglog stola učestvovala je i Marina Radulović, glavna tržišna inspektorka, koja je predstavila iskustva iz dosadašnje primjene zakona i ukazala na najčešće dileme u inspekcijskom nadzoru.
Ona je posebno naglasila značaj pravilnog i transparentnog informisanja potrošača, naročito u dijelu isticanja cijena, promotivnih akcija i označavanja robe.
Tokom diskusije istaknuto je da privredni sektor podržava unapređenje standarda zaštite potrošača, ali da je za dosljednu primjenu zakona neophodno obezbijediti precizna i praktično primjenjiva pravila.
Otvoreno je i pitanje načina prikazivanja sniženja u trgovačkim lancima koji posluju kroz različite formate prodajnih objekata, kao i dilema da li se sniženje može računati u odnosu na najnižu cijenu u posljednjih 30 dana u određenom objektu, bez obzira na razlike u cjenovnoj politici između različitih tipova prodavnica.
Razmatrana su i promotivna rješenja koja koriste formulaciju „sniženje do x%”, posebno u slučajevima kada se odnose na unaprijed definisan broj artikala u katalogu, kao i pitanje da li je u skladu sa zakonom da katalog sadrži opštu promotivnu poruku, dok su proizvodi unutar kataloga prikazani bez prikaza prethodne i snižene cijene.
Radulović je poručila da je cilj inspekcijskog nadzora dosljedna primjena zakona i zaštita potrošača, ali i stvaranje jasnog i predvidljivog okvira za poslovanje.
„Važno je da pravila budu dovoljno precizna i jasno definisana kako bi njihova primjena bila ujednačena u praksi, kako za privredne subjekte, tako i za nadzorne organe”, navela je Radulović.
Tokom diskusije otvorena su i pitanja kada se proizvod može smatrati robom sa nedostatkom, kao i kako pravilno komunicirati informacije prema potrošačima kako bi se obezbijedila transparentnost i izbjegla pogrešna tumačenja.
Posebno je naglašeno da određene kategorije prehrambenih proizvoda imaju prirodno kraći rok trajanja, što ne znači automatski da je riječ o robi sa nedostatkom ili nesaglasnoj robi.
Zaključeno je da je neophodno postojanje jedinstvenih smjernica za primjenu Zakona o zaštiti potrošača, kako bi se obezbijedila dosljedna praksa, unaprijedila pravna sigurnost i ojačalo povjerenje potrošača.
Takođe je istaknuta potreba za organizovanjem novih tematskih događaja posvećenih pojedinim segmentima zakona.
Učesnici su saglasni da je kontinuirana saradnja privrede, institucija i regulatornih organa ključna za unapređenje poslovnog ambijenta i efikasniju primjenu propisa.
Predstavnici nadležnih institucija pozvali su privrednike da dostave sugestije i primjere iz prakse koji će biti razmotreni u postupku izrade izmjena Zakona o zaštiti potrošača, čija je najava planirana za septembar.
