Nema više opravdanja, Crna Gora ne smije da glasa da su Srbi genocidni narod!
Crna Gora ne smije da glasa za Rezoluciju o Srebrenici, ne zbog Srbije, Republike Srpske i srpskog naroda, već zbog sebe.
Ujedinjene nacije će se danas izjasniti o Rezoluciji o „genocidu“ u Srebrenici.
Vlada Crne Gore je, podsjećamo, najavila da će podržati spornu Rezoluciju, a to je izazvalo nezadovolstvo većinske Crne Gore.
Crkveni velikodostojnici, predstavnici naroda, nezavisni intelektualci… stali su na stranu istine, a ne mita.
U Srebrenici nije počinjen genocid, iako jeste veliki zločin, koja baš niko nije osporio, i zato je važno isticati činjenice.
Da je tako, potvrđeno je i sa mnogih važnih svjetskih adresa, prije svega izraelskih istoričara, stručnih lica koja su se bavila Holokaustom, kao i ljudi koji ne prihvataju manipulacije.
Zbog toga Crna Gora ne smije podići ruku za laž, za usvajanje „genocida“ koji se nije desio, a ako već neće biti protiv, onda mora biti uzdržana.
U suprotnom, Crna Gora će srpski narod proglasiti za genocidan, baš kao što i žele oni koji su pokrenuli sramnu priču, a to je zvanična Njemačka!
Šta piše u tekstu Rezolucije
U tekstu Nacrta rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, u kojoj će Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) glasati danas, piše:
Rezolucijom se:
– Odlučuje 11. juli proglasiti Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995, koji će se obilježavati svake godine;
– Bezrezervno osuđuje svako negiranje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja, te potiču države članice da poštivaju utvrđene činjenice, uključujući razvijanje odgovarajućih programa kroz svoje obrazovne sisteme, idući u pravcu sprječavanja negiranja i iskrivljavanja, te ponavljanja genocida u budućnosti;
– Takođe bez rezerve se osuđuju radnje koje veličaju one koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid pred međunarodnim sudovima, uključujući odgovorne za genocid u Srebrenici;
– Ističe važnost dovršetka procesa pronalaženja i identificiranja preostalih žrtava genocida u Srebrenici i u skladu s njima se dostojanstveno ukopanju, te se poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti s pravdom;
– Potiču se sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, prema potrebi, i međunarodnog običajnog prava o sprječavanju i kažnjavanju genocida, s dužnim obzirom na relevantne odluke Međunarodnog suda pravde;
– Zahtijeva se od generalnog sekretara da uspostavi program informiranja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, koji započinje svoje djelovanje pripreme za 30. godišnjicu 2025, te se također traži od generalnog sekretara da ovu rezoluciju iznese u javnost svim državama članicama, organizacijama sistema UN-a i organizacijama civilnog društva za odgovarajuće poštivanje;
– Poziva sve države članice, organizacije sistema UN-a, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući
– Nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne učesnike na obilježavanje Međunarodnog dana, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. kao i odgovarajuće aktivnosti obrazovanja i podizanja javne svijesti.
Šta su rekli stručnjaci
Jehuda Bauer, profesor Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu, koji se u stručnim krugovima smatra najvećim svjetskim autoritetom za pitanja Holokausta i genocida, izjavio je da se Srebrenica ne može smatrati tipskim slučajem genocida.
„Srebrenica se ne može smatrati tipskim slučajem genocida. To je bilo masovno ubistvo pripadnika jedne grupe naroda od strane pripadnika druge grupe naroda. Postoje stotine takvih slučajeva kroz istoriju“, izjavio je Bauer.
I Dr Efraim Zurof, čuveni lovac na naciste Centra Simon Vizental i direktor Kancelarije za istočnoevropske poslove Izraelskog centra napisao je autorski tekst za portal Times of Israel, u kom je iznio svoje viđenje termina „genocid“ u kontekstu rezolucije o Srebrenici.
„Iako se lako može poistovijetiti sa inicijativama za obilježavanje pravih slučajeva genocida, ni pokolj koji je počinio Hamas 7. oktobra ni ubistva počinjena u Srebrenici ne kvalifikuju se kao slučajevi genocida. Svaka od ovih tragedija je još jedna jedinstvena kratka epizoda u vojnim sukobima, koji su trajali mnogo duže, a u slučaju Gaze traju do danas. To je jedan od glavnih razloga zašto profesor Jehuda Bauer, doajen istoričara holokausta, godinama insistira da se ono što se dogodilo u Srebrenici ne kvalifikuje kao genocid. Ako bismo ove i slične događaje klasifikovali kao slučajeve genocida, pojam bi bio potpuno ispražnjen od svoje trenutne težine i značaja, i izgubio bi bilo kakav uticaj koji još ima do danas. Tako bi se, na primer, 11. septembar mogao klasifikovati kao slučaj genocida, kao i japanski napad na Perl Harbor, ili u tom slučaju bombardovanje Hirošime i Nagasakija, ili Drezdena i Hamburga u Drugom svjetskom ratu, kao i stotine drugih tragičnih incidenata“, kazao je Zurof.
On navodi da su i dva dodatna pitanja uticala na događaje u Srebrenici i koja se moraju uzeti u obzir pri ocjeni da li se taj ratni zločin može klasifikovati kao slučaj genocida.
„Najvažniji je tretman srpskih snaga prema neborbenom stanovništvu, koje se okupilo u Srebrenici, koja je bila označena kao izbjeglički raj za bosanske Muslimane, a koji su pobjegli iz svojih sela nakon sukoba. Približno 33.000 ljudi okupilo se u Srebrenici u julu 1995. godine, a trebalo je da ih štiti kontingent holandskih vojnika, mirovnjaka UN, ali nisu uspjeli da ih zaštite. Tako je oko 8.000 bosanskih muškaraca (od kojih su neki bili borci) masakrirano od strane srpskih snaga, što je, naravno, nesumnjivo ratni zločin. Srbi često ukazuju na manje masakre koje su nad njima u okolini Srebrenice ranije vršile snage bosanskih Muslimana, ali to nije opravdanje za ono što se dogodilo. Međutim, nije svaki ratni zločin genocid, a Srebrenica je klasičan primjer, jer su sve žene i djeca pošteđene od strane snaga bosanskih Srba. Da su bosanski Srbi imali namjeru da počine genocid, pobili bi sve bosanske Muslimane okupljene u Srebrenici“, jasan je Zurof.
S tim u vezi, vjerovatno je ovo dovoljno dokaza zašto zvanična Podgorica ne bi trebala da glasa u Ujedinjenim nacijama za Rezoluciju o „genocidu“ u Srebrenici.
Šta je rekao Vučić
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je kao „prljavu igru“ amandmane Crne Gore.
„To nije Crna Gora, niko da ne krivi Crnu Goru, oni su samo nečiji potrčko. Mi znamo i čiji, o tome ću govoriti u petak. Precizno ćemo vam reći. Mislili su da smo glupi. mislili su da svako normalan bi prihvatio da ima izgovor pred svojim građanima i da kaže: „Super, sad imamo amandmane da Srbi nisu kolektivni krivci, da Srbija nije kolektivni krivac. I recite da prihvatate to. Izađite pred ljude. Vin vin situacija…“ Možda bi oni ubijedili sve druge, ali mene nisu ubijedili. Da vam objasnim zašto. Zato što su mislili da ću da radim ono što oni rade. Ne mislim o Crnoj Gori, mislim o mnogim zemljama“, jasan je bio predsjednik Srbije.
Kako je dodao, oni su očekivali da će on da prihvati ono što je lakše i ono što će da ga očuva na vlasti i ono što mu niko neće zamjeriti nigdje.
„Ja sam donio odlčuku, kada sam postao predsjednik, da mi je mnogo važnije šta ću da uradim za svoj narod, nego šta ću da radim za sebe. Baš me briga kakve pritiske ću da trpim. Znam da je to prevara, sve što su uradili je prevara, sve im trikove znam. Znam kako su planirani ti trikovi i ko je sve sa kim razgovarao, o čemu ću govoriti dan posle. Ne preostaje nam ništa drugo, već da imamo vjeru u sebe i Boga, borićemo se do kraja, bez obzira na razočaranje. Hvala ljudima što su se ujedinili i to je za mene od velikog značaja. Nikada mi nije bilo teže i komplikovanije“, rekao je Vučić.
Šta je rekao Mandić
Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić saopštio je uoči današnje sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija na kojoj će se razmatrati Rezolucija o genocidu u Srebrenici da će se uzdignuta čela izboriti za bolju budućnost srpskog naroda.
“Danas je srpski narod, bez obzira na to gdje živi, svojim srcem u UN. On je ujedinjen u protivljenju svakoj namjeri da se u UN izglasa njegova navodna genocidnost i pruža punu podršku za sve napore koje čine predsjednik i delegacija Republike Srbije. Ostaćemo svoji na svome i uzdignuta čela izborićemo se za bolju budućnost srpskog naroda”, napisao je Mandić na Tviteru.
Šta je rekao Knežević
Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije (DNP), izjavio je da bi Crna Gora glasanjem za Rezoluciju o Srebrenici postala država genocidne prošlosti.
„U posjedu sam Rezolucije 819 Savjeta Bezbjednosti, koja je usvojena na 3.199 sjednici, 16. aprila 1993. godine, a u kojoj se SB poziva na Međunarodni sud pravde u Nagoji i privremenu mjeru da vlada Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) treba da odmah u skladu sa svojom obavezom iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida od 09. decembra 1946, preduzme sve mjere koje su u njenoj moći da spriječi vršenje zločina genocida“, saopštio je Knežević.
Kako je istakao, „upravo se predložena Rezolucija o Srebrenici poziva na Rezoluciju 819 SB iz aprila 1993. u kojoj se Srbiji i Crnoj Gori uvode privremene mjere i obaveza sprečavanja genocida“.
„Znači, notorna je neistina da se ova najavljena Rezolucija ne odnosi na države i narode. Naprotiv, baš se odnosi na Srbiju i Crnu Goru. A to dalje znači, nakon izglasavanja ove Rezolucije, BiH može podnijeti tužbu protiv Srbije i Crne Gore, u bilo kom momentu, od trenutka izglasavanja do Sudnjeg dana. A to dalje znači da Crna Gora postaje država genocidne prošlosti, i još je za to glasala, kao da glasa na Evroviziji“, naglasio je Knežević.
Dakle, jasno je – Crna Gora ne smije da glasa za Rezoluciju o Srebrenici!