Nadzor u MUP-u zbog poligrafa za šefa policije
Poligrafsko testiranje kandidata za vršioca dužnosti direktora Uprave policije, kao i otkrivanje javnosti tajnog podatka o tome koliko njih je palo na poligrafu, danima je goruća tema, ali se tužilaštvo, zasad, ne oglašava. Ni Specijalno tužilaštvo ni Vrhovno državno tužilaštvo juče nisu odgovorili na naša pitanja da li su formirali predmet povodom navoda o navodnim zloupotrebama poligrafa prilikom testiranja kandidata za šefa policije.
Jedan od kandidata kazao je za naš list da je čitav proces ispitivanja bio režiran, da su pitanja bila sugestivna i da testiranje nije obavljeno u za to predviđenoj prostoriji u CB Podgorica, već u improvizovanoj kancelariji u kabinetu resornog ministra.
Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Muhamed Đokaj kazao je za „Dan“ da će na prvoj narednoj sjednici Savjeta pokrenuti postupak nadzora kod MUP- a vezano za korišćenje poligrafa za testiranje kandidata za v.d. direktora Uprave policije.
– Budući da nemamo nikakve informacije o proceduri i pravnom osnovu za korišćenje ove alatke, na prvoj narednoj sjednici Savjeta Agencije pokrenuću postupak nadzora kod MUP-a vezano za konkretnu situaciju, kako bi Savjet Agencije mogao da se izjasni po ovom pitanju i donese obavezujuću pravnu odluku – rekao je Đokaj.
Kad je riječ o poligrafskom testiranju u konkretnom slučaju, on je istakao da se uopšte ne slaže s tom invazivnom metodom jer je to u suprotnosti i kosi se sa osnovnim principima prava na privatnost, bez obzira na to da li je propisana u određenoj odredbi ili ne.
– Sami smisao postojanja prava na privatnost temelji se na zaštiti od invazivnih metoda države na fizička lica, za šta se u konkretnom može smatrati i poligraf. Korišćenje poligrafa u konkretnoj situaciji prilikom zapošljavanja na poziciji vršioca dužnosti direktora policije mogu smatrati invazivnim metodom koja je u suprotnosti s pravom na privatnost, ali to će nadzor utvrditi i ne želim da prejudiciram. Ovo posebno ističem ako se koristi bez jasne svrhe i adekvatnog pravnog okvira, tj. osnova. Postoje i alternativne metode za procjenu kvalifikacija i integriteta kandidata koje su manje invazivne i poštuju pravo na privatnost – naglasio je Đokaj.
Prema njegovim riječima, poligrafsko testiranje u konkretnom slučaju je u najmanju ruku kontroverzno, jer rezultati poligrafa nisu uvijek pouzdani.
– Po mnogim stručnjacima, nije pouzdan način mjerenja istine i može rezultirati stvaranjem pogrešnog stava ili percepcije o kandidatu koji, u zavisnosti od emotivnog ili zdravstvenog stanja, daje informacije o svojoj ličnosti. S aspekta prava na privatnost, odnosno Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, odluka Vlade ili resornog ministarstva o korišćenju poligrafa prilikom utvrđivanja kandidata, iako u formi koja je glasila kao neobavezujući test, vrlo je sporna – ukazao je Đokaj.
On je naveo da je odluka o poligrafskom testiranju kandidata za v.d. direktora Uprave policija morala biti u skladu s važećim propisima.
– Odluka ministarstva ili Vlade, čija god da je bila, morala je biti bazirana na jasnom pravnom osnovu, s jasnom svrhom i namjenom za formiranje zbirke, utvrđivanje vrste podataka koji se obrađuju, načina njihove obrade i čuvanja s rokom i još sa niz drugih zakonom propisanih radnji. I sve to mora biti u skladu s važećim pravnim propisima – istakao je Đokaj.