Povodom teksta objavljenog na portalu „Vijesti”, koji se odnosi na nacrt Zakona o zaštiti prirode, reagovalo je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) i ministar Damjan Ćulafić. Iz ovog Vladinog resora naglašavaju da pomenuti pravni akt još uvijek nije usvojen, već se nalazi u redovnoj proceduri usaglašavanja sa Evropskom komisijom. Kako bi crnogorskoj javnosti predočili činjenice i otklonili, kako navode, pogrešan utisak koji se stekao u medijima i na društvenim mrežama, iz Ministarstva su detaljno pojasnili proces izrade zakona, saradnju sa Agencijom za sprečavanje korupcije (ASK), kao i razloge za uklanjanje sporne odredbe o gradnji u drugoj zoni zaštite. U nastavku saopštenje ministra Damjana Ćulafića prenosimo integralno:
Prije svega, važno je da naglasimo da Predlog zakona o zaštiti prirode još uvijek nije usvojen na sjednici Vlade Crne Gore, odnosno u fazi je usaglašavanja sa institucijama Evropske komisije, što je redovna procedura prije usvajanja bilo kog zakona, ili podzakonskog i strateškog akta, u procesu naših evropskih integracija. Uprkos tome, u pojedinim medijima i na društvenim mrežama stvoren je utisak kao da je zakon već usvojen i stupio na snagu, što, dakle, nije tačno.
Imajući u vidu brojne komentare (tu, prije svega, mislimo na reakcije pojedinih korisnika društvenih mreža, kojima neki crnogorski mediji, iz njima znanih razloga i motiva u koje nemamo namjeru da ulazimo, daju prostora i na značaju), na tekst koji još uvijek nije prošao kompletnu proceduru donošenja, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera smatra važnim da građanima predstavi činjenice i dodatno pojasni pojedina rješenja sadržana u nacrtu zakonskog teksta.
U duhu transparentnosti i otvorenosti, koje predstavljaju jedno od osnovnih načela rada MERS-a, u nastavku dostavljamo detaljna pojašnjenja kako bi javnost bila pravovremeno i tačno informisana o sadržaju i ciljevima ovog zakonskog rješenja.
Ističemo da je nacrt Zakona o zaštiti prirode bio na javnoj raspravi u periodu od 8. juna do 18. jula 2023. godine. U vezi sa navodima da se verzija zakona sa javne rasprave razlikuje od sadašnjeg teksta nacrta zakona, ukazujemo da su tokom javne rasprave prihvaćene određene primjedbe i sugestije pristigle od zainteresovanih subjekata. Takođe, od završetka javne rasprave do sada, tekst je prošao kroz više iteracija usaglašavanja u okviru radne grupe formirane za njegovu izradu, uz učešće stručnih institucija, kao i eksperta Evropske komisije angažovanog kroz projekat EU4Green.
Napominjemo i da je krajem prošle godine tekst zakona dostavljen Evropskoj komisiji na razmatranje, nakon čega je dodatno usaglašavan u skladu sa dostavljenim komentarima, a sve u cilju potpune transpozicije relevantne pravne tekovine Evropske unije u oblasti zaštite prirode. Posebno ističemo da na odredbu koja je posljednjih dana predstavljena kao sporna nisu dostavljene primjedbe.
U vezi sa dostavljanjem teksta nadležnim institucijama, ističemo da je tekst nacrta zakona, koji je sadržao odredbu koja se odnosi na izgradnju objekata u drugoj zoni zaštite, dostavljen Agenciji za zaštitu životne sredine 15. oktobra 2025. godine radi upoznavanja i dodatnog usaglašavanja. Od tog trenutka do danas nisu dostavljene primjedbe niti inicijative za izmjenu predmetne odredbe.
Iz navedenog proizlazi da nije postojala potreba za pribavljanjem nacrta zakona neformalnim ili „nezvaničnim“ putem (i takve ‘podvige’ preziremo, jer je transparentnost rada MERS-a na najvišem nivou, a, uostalom, na svaki upit bilo čiji vrlo akribično odgovaramo), te stoga ne stoje tvrdnje da zaposleni u Agenciji za zaštitu životne sredine nisu bili upoznati sa sadržajem predmetnog propisa.
Kada je riječ o navodima koji se odnose na mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), napominjemo da se ne radi ni o kakvoj vanrednoj proceduri niti o predmetu koji je bio u posebnom fokusu ove institucije, kako je naslovom i na naslovnoj strani „Vijesti“ predstavljeno. Riječ je o redovnom postupku pribavljanja mišljenja na predloge propisa, u skladu sa članom 40 Poslovnika Vlade Crne Gore. Dakle, radi javnosti Crne Gore, MERS u svom radu, posebno u postupcima izrade zakonskih propisa, redovno konsultuje ASK upravo sa ciljem otklanjanja rizika od potonjeg razvoja korupcije.
S obzirom na to da se većina primjedbi ASK-a odnosi na nedovoljno precizno definisanje pojmova, kao što su „trajno narušavanje biološke raznovrsnosti“, „negativan uticaj saobraćaja na prirodu“ ili formulacija „u mjeri u kojoj se ne narušavaju osnovne vrijednosti područja“, ukazujemo da se slične opšte formulacije koriste i u drugim propisima iz oblasti zaštite životne sredine. Njihova konkretna primjena i tumačenje vrše se kroz postupke procjene uticaja na životnu sredinu, koji su uređeni posebnim zakonom i koji sadrže jasno definisane kriterijume, metodologije i procedure za utvrđivanje i ocjenu uticaja.
Na osnovu komentara ASK-a, kao i na osnovu pisanog predloga gospodina Saveljića da, iako norma ima kontrolni mehanizam – izdavanje dozvole od strane nadležnog organa uprave, odnosno Agencije za zaštitu životne sredine (u kojoj je, inače, zaposlen), – to ne predstavlja dovoljno adekvatan i održiv instrument kontrole u praksi, ukazujemo da smo, želeći da pojačamo stepen zaštite prirode, odlučili da se predmetna odredba ukloni iz teksta nacrta zakona. O navedenoj odluci blagovremeno je obaviješten i gospodin Saveljić.
Međutim, pitamo se: kakva to saznanja gospodin Saveljić ima o državnom organu u kom radi i u kom predstavlja ‘sivu eminenciju’? Zašto ta saznanja ne podijeli sa nadležnim tužiocem? Kakvo on to mišljenje ima o svojim kolegama i svojim nadređenima u Agenciji za zaštitu životne sredine? Ako mediji, već, daju prostora za javne optužbe (sa čim mi, a posebno sa javno izrečenom riječju, nemamo apsolutno nikakav problem), onda bi, valjda, bilo prirodno da se optužbe dovedu do kraja i ispitaju saznanja o kojima bilo ko javno govori. Ukoliko su opravdana i dokaziva – imaćemo još jedan rezultat u borbi protiv nezakonitosti. Ukoliko, pak, nisu, imaćemo javnu ocjenu o kredibilnosti paušalnih optužbi. I jedno i drugo biće u javnom interesu Crne Gore, i stoga to i podržavamo.
Na kraju, napominjemo da je izrada ovog propisa trajala duži vremenski period upravo zbog opredjeljenja za transparentan i inkluzivan proces, koji je podrazumijevao više krugova konsultacija i usaglašavanja sa nadležnim institucijama, stručnom javnošću i Evropskom komisijom. Dodatno, proces je zahtijevao obezbjeđivanje pune usklađenosti sa evropskim zakonodavstvom, sprovođenje obaveza transpozicije relevantnih direktiva i primjenu najboljih evropskih standarda i praksi u oblasti zaštite prirode.
Takođe, koristimo priliku da apelujemo na Vaš medij da prilikom traženja izjašnjenja o temama od značaja za javnost Vaši novinari ostavljaju primjerene rokove za dostavljanje odgovora, kako bismo bili u mogućnosti da pružimo potpune, precizne i argumentovane odgovore. Ovo je naročito važno kada je riječ o složenim i značajnim pitanjima, poput zakonskih rješenja koja su još uvijek u fazi usaglašavanja i razmatranja. MERS ima, i vjerujemo da će imati i ubuduće, vrlo plodnu saradnju sa svim medijima, pa i sa Vašim, i upravo na temelju toga smatramo da treba da se daju korektniji rokovi za dostavljanje odgovora (jer je aktivnost ovog resora izuzetno dinamična s obzirom da zatvaramo najteže poglavlje – Poglavlje 27 – i da su svi kapaciteti sa kojima se raspolaže raspoređeni na završetak ovog posla kao primarnog) te je za odgovaranje medijima, ponekad, potrebno računati na duži rok.
