Odbor za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva obrazuje se kao privremeno radno tijelo od 14 članova, po sedam iz vlasti i opozicije. Odbor je obavezan da najkasnije do 30. septembra 2019. godine podnese Skupštini na usvajanje prijedloge za izmjenu i dopunu zakona i drugih akata, kao i prijedlog svih drugih rješenja u vezi sa ciljem i zadacima tog radnog tijela. To je predviđeno prijedlogom odluke o obrazovanju odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva, u koju je Pobjeda imala uvid.
Odluka o obrazovanju odbora trebalo bi da bude utvrđena na današnjoj sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine. Tekst odluke radio je operativni tim, po dogovoru sa prethodne sjednice Kolegijuma, sastavljen od predstavnika vlasti, opozicije i skupštinskih službenika. Kolegijum će danas utvrditi dokument, a on će biti usvojen na sjednici Skupštine 30. oktobra.
Predlog odluke predviđa da predsjednik odbora bude iz najbrojnijeg kluba parlamentarne većine, a njegov zamjenik iz najvećeg opozicionog poslaničkog kluba. Predsjednika odbora, njegovog zamjenika i članove odbora, na prijedlog Administrativnog odbora, biraće Skupština. U odboru, prema odluci, mora biti zastupljen najmanje jedan predstavnik kluba poslanika, ukoliko to želi, a preostali dio proporcionalno broju poslanika u klubu. Izuzetno, klub poslanika koji je u odboru zastupljen sa dva ili više članova, ima pravo da drugom poslaničkom klubu ustupi pravo na još jednog člana u odboru. Člana koji zbog odsutnosti ili spriječenosti ne prisustvuje sjednici može zamijeniti, sa pravom odlučivanja, član kluba poslanika koga odredi taj klub.
Predlog odluke predviđa da u radu odbora, u statusu pridruženog člana, mogu učestvovati i do tri predstavnika nevladinog sektora i do dva člana akademske zajednice, bez prava odlučivanja, ali uz uslov da su u prethodne tri godine aktivno djelovali u vezi sa predmetom rada odbora, dali doprinos prethodnim izbornim reformama i u oblastima rada odbora ostvarili javnu prepoznatljivost.
U radu odbora, po pozivu, bez prava odlučivanja, mogu učestvovati predstavnici Vlade, ministarstava i drugih državnih organa, organizacija i institucija, civilnog društva (NVO, univerziteta, medija), međunarodnih organizacija i institucija, zatim eksperti, konsultanti, naučni i stručni radnici iz oblasti predmeta rada odbora, predstavnici naučnih, stručnih institucija i drugih pravnih lica, kao i drugi subjekti ili predstavnici subjekata relevantnih za predmet rada odbora. Sredstva za rad odbora i angažovanje institucija i eksperata, shodno prijedlogu odluke, obezbijediće Skupština.
Prema odluci, u postupku utvrđivanja prijedloga za izmjenu i dopunu zakona i drugih akata, kao i svih drugih rješenja u vezi sa ciljem i zadacima odbora, odlučuje se konsenzusom. Izuzetno, u slučaju da se princip konsenzualnog odlučivanja ne može postići, a postoji podrška članova odbora koja garantuje postizanje dvotrećinske većine u plenumu, takav prijedlog može biti utvrđen bez obzira na nepostojanje konsenzusa. Odbor se formira radi optimizacije sveukupnog ambijenta u kojem će se održavati naredni izborni ciklusi, implementacije preporuka OEBS/ODIHR povodom parlamentarnih izbora 2016. i predsjedničkih 2018. godine, zatim primjene preporuka iz izvještaja Evropske komisije o napretku, kao i jačanja povjerenja javnosti u izborni proces.