Mogu li se javna preduzeća u Srbiji bolje organizovati, da li je ključ u platnim razredima ili u profesionalnom menadžmentu. Za mnoge je „državni posao“ garancija stabilnog zaposlenja sa znatno manje stresa nego u privatnom sektoru, bilo da se radi o zaposlenima ili menadžmentu. S druge strane, građani očekuju da javna preduzeća budu efikasna ili da se privatizuju ako je to način da ne prave gubitke. Kako da se u javnom sektoru zaposle najbolji radnici i kako izabrati najbolji menadžment uz sva ograničenja koja u javnom sektoru postoje? O tome u debati „Reč na reč“ debatovao je ministar finansija u Vladi Republike Srbije i potpredsednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke Siniša Mali.
„Srpska napredna stranka je na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem 2014. godine započela teške, bolne reforme, koje podrazumevaju promene i u javnim upravama, modernizaciju i poboljšanje. Evo najbolji primer za to je akcija davanja pomoći mladima od 100 evra, toliko je jednostavno da se prijavite i da ubrzo zatim dobijete novac. Takođe, kad je bila aktuelna vakcinacija, sve je išlo brzo i jednostavno, zahvaljujući odličnim reformama koje smo sproveli“, rekao je Mali.
Mali je rekao da se poreske prijave takođe popunjavaju onlajn, uložili smo mnogo u digitalizaciju, modernizovali Srbiju i to je činjenica.
Govoreći o prosečnim platama, Mali je istakao da je neuporedivo stanje sad i pre 2012. godine.
„Kad pogledamo prosečnu platu 2012. godine, ona je bila 320 evra, a evo danas, sad u decembru, imaćemo prosek preko 600 evra. Krenuli smo od zemlje koja je bila na ivici bankrota, uspeli smo da podignemo urušenu ekonomiju, a zasluge za to ima i javni sektor i reforme koje smo sproveli iz korena. Zbog toga su nam plate porasle i u zdravstvu i u prosveti. Deo te zasluge ide i javnom sektoru, i ja želim da zahvalim zaposlenima u javnom sektoru koji su i ove dve podlednje godine pandemije kovida 19 izneli na svojim plećima. Tu govorim o zdravstvu, o prosveti, i zato nam i plate u tim sektorima rastu, zato nikad više i ne ulažemo u prosvetu i zdravstvo, a platni razredi dolaze i mi ćemo ih sprovesti do 2025. godine“, naglasio je Mali.
Mali je rekao da je minimalna zarada 2011. godine u Srbiji bila 15.700 dinara, a danas je 35.000 dinara, više nego duplo veća. Pokrivenost prosečne potrošačke korpe je već na 90 odsto, ali mi ćemo raditi još jače na tome da plate i penzije rastu. Minimalna zarada se ne isplaćuje iz budžeta, već je plaćaju poslodavci.
„Tema platnih razreda nije jednostavna, nisu to samo brojke, to su ljudi i njihovi životi. Ne želimo da menjamo neke stvari preko noći“, rekao je Mali.
„Kad je u pitanju stopa nezaposlenosti, što je takođe veoma važno, 2012. je iznosila 25,9 odsto, svaki četvrti stanovnik Srbije nije imao zaposlenje. Prošle godine je, uprkos pandemiji, nezaposlenost iznosila samo 10,4 odsto“, rekao je Mali.
„Platni razredi su samo deo šire reforme javne uprave“, rekao je Mali.
„Svaki građanin može da vidi rezultate reforme javne uprave. Trenutno se svi mladi preko E-uprave prijavljuju za 100 evra pomoći, a tako se podnose i poreske prijave“, rekao je Mali.
Mali je rekao, da je uloženo mnogo u digitalizaciju i modernizaciju javne uprave a platni razredi samo su deo toga.
„Za reformu javne uprave nisu dovoljni samo platni razredi“, istakao je Mali.
„Da biste imali dobru javnu upravu morate imati zadovoljne radnike u njoj. Pogledajte samo koliko su porasle plate u Srbiji. Danas smo zemlja sa najvećim privrednim rastom u Evropi. Zato nam plate u javnom sektoru, zdravstvu i javnoj upravi, rastu“, objasnio je Mali.
„Ukidanje državnih agencija nema nikakve veze sa minimalnim zaradama. Danas je minimalac 300 evra, povećavamo ga iz godine u godinu i nismo i dalje zadovoljni. Naša politika je da povećavamo standard građana Srbije povećanjem plata, da ljudi imaju novca za pristojan život“, rekao je Mali.
„Minimalna zarada se ne isplaćuje iz budžeta, već je plaćaju poslodavci“, naglasio je Mali.
„Tema platnih razreda nije jednostavna, nisu to samo brojke, to su ljudi i njihovi životi. Ne želimo da menjamo neke stvari preko noći“, rekao je Mali.
„Trenutno se sprovodi veliki projekat po imenu Iskra. Pravimo bazu sa tačnim brojem ljudi i njihovim primanjima, onda je mnogo lakše da se sprovede reforma“, dodao je Mali.
„Subvencije su iste i za domaća i za strana pravna lica, za mene su to sve domaća pravna lica“, rekao je Mali govoreći o subvencijama za zapošljavanje koje daje država Srbija.
„Održali smo finansijsku stabilnost, javni dug nam je 51,4 odsto BDP-a i to nakon 8,7 milijardi evra pomoći koje smo dali da bismo umanjili posledice kovida. U ovom trenutku smo lider u ovom delu Evrope“, istakao je Mali.
„Nikada se nije više ulagalo u celoj Srbiji, nikada plate više nisu bile više, kao ni penzije“, podsetio je Mali.
Zahvalio se zaposlenima u javnoj upravi i podsetio na povećanja plata od 10 odsto najavivši dalja povećanja primanja.
„Sa tom politikom ćemo nastaviti i dalje. U srcu te reforme nam je i reforma javne uprave. Ne bismo mogli sve to da sprovedemo da javni sektor to nije podržavao“; rekao je Mali.
„Kada su javna preduzeća u pitanju, volim da govorim o brojkama. Reformu JP smo pokrenuli 2014. i sada ne postoji nijedno koje predstavlja bilo kakav fiskalni rizik po budžet Republike Srbije što je potvrdio i MMF. Godine 2015. je 25 javnih preduzeća poslovalo pozitivno, a prošle ih je 84 svoju dobit uplatilo u budžet, dakle 3 puta više, a ukupno smo 16,8 milijardi dinara dobili od javnih preduzeća. Ne kažem da je sve sjajno, ali brojke dovoljno govore da nam je i taj deo privrede stabilan“, objasnio je Mali.
„Nije istina da se bilo kome na početku godine prave planovi za opraštanje dugova. Nijedno javno preduzeće osim Resavice i Železnice ne dobija subvencije Vlade Srbije“, naveo je Mali.
„Očekujem da naša javna preduzeća postanu motori napretka i razvoja“, rekao je Mali.
„EPS je imao problema ili neko je preuzeo odgovornost, odmah su smenjena četiri direktora, to je velika razlika“, dodao je Mali.
„Kada se govori o dobrim kadrovima, najvažnije je da ih privučete, a lakše ćete ih dovesti u zemlju koja ima budućnost, koja ima rastuću ekonomiju. To je najvažnije“, istakao je Mali.
Kako je rekao, javna preduzeća sigurno mogu bolje, ali njihov doprinos u prevazilaženju pandemijske krize se ne sme zanemariti.
„Srbija je prošla kroz teške reforme javnih preduzeća i uprave da bi postala lider u regionu. Imamo još mnogo posla koji će se nastaviti, jer u Srbiji se nikada nije više gradilo i otvarale fabrike“, zaključio je Mali.
