Drama u „Vijestima“: Odbrojavanje do preuzimanja, panika u odlazećem menadžmentu, haos u redakciji

U redakciji i odlazećem menadžmentu „Vijesti“ vlada atmosfera kakva se godinama nije mogla vidjeti u toj medijskoj kući. Otkako je United Grupa objavila da je postigla dogovor o prodaji medija iz mreže Adria News Network (ANN) investicionom fondu Alpac Capital, među zaposlenima i rukovodećim strukturama zavladali su nervoza, strah i otvoreni sukobi.

Prema informacijama do kojih dolazimo, unutrašnji lomovi odavno su prevazišli nivo kancelarijskih nesuglasica. U redakciji su već izbile ozbiljne svađe i međusobni obračuni koji su rezultirali i intervencijom policije. Dio tih slučajeva, prema istim informacijama, dobiće i sudski epilog, što dovoljno govori o dubini krize koja potresa nekada jedinstven sistem.

Razlog je jasan – približava se trenutak kada će sadašnji centri moći ostati bez kontrole nad medijem kojim su godinama upravljali. Mnogi koji su se predstavljali kao zaštitnici javnog interesa, a istovremeno gradili sopstvene pozicije moći i uticaja, sada se suočavaju sa mogućnošću da više neće biti ti koji odlučuju o svemu.

Zbog toga je u „Vijestima“ već počelo veliko prestrojavanje. Jedni pokušavaju da se približe novim vlasnicima, drugi traže saveznike za očuvanje postojećih pozicija, dok treći otvoreno vode ratove sa kolegama za što bolji položaj u novoj hijerarhiji koja se nazire nakon promjene vlasništva.

Da je proces preuzimanja ušao u završnu fazu potvrdio je i izvršni direktor Alpac Capitala Pedro Vargas David, koji je saopštio da je kompanija pokrenula formalne procedure pred nadležnim institucijama za preuzimanje kompanija koje stoje iza „Vijesti“ i televizije Nova M.

Pokušavaju da 49 % predstave da je veće od 51 %

I dok novi vlasnici sprovode proceduru, odlazeći menadžment vodi bitku koja sve više podsjeća na pokušaj osporavanja političke i poslovne realnosti. Naime, suština njihovog argumenta svodi se na nastojanje da manjinski vlasnički paket od 49 odsto predstave kao da ima veću težinu od većinskog udjela od 51 odsto.

U praksi, to znači pokušaj da se dokaže kako manjinski vlasnici treba da imaju presudnu riječ uprkos činjenici da većinski paket kapitala govori drugačije. Upravo zato sve češće se potežu argumenti o uređivačkoj politici, posebnom statusu redakcije i navodnim pravima koja bi trebalo da nadjačaju osnovna pravila korporativnog upravljanja.

Međutim, dodatnu težinu toj argumentaciji ne daje ni ono što poručuju budući vlasnici. Naprotiv. Pedro Vargas David jasno je saopštio da nema govora o odstupanju od proevropske uređivačke orijentacije koju su i same „Vijesti“ godinama predstavljale kao temelj svog djelovanja.

„Kada je riječ o uređivačkoj politici, garantujemo samo jedno: jasnu proevropsku orijentaciju zasnovanu na vrijednostima demokratije, vladavine prava, medijskih sloboda, institucionalne odgovornosti i evropskih integracija“, poručio je Vargas David.

Panika odlazećeg menadžmenta zbog gubitka moći

Zato se sve češće postavlja pitanje šta je stvarni razlog otpora koji dolazi iz odlazećih struktura. Ako se ne mijenja uređivački kurs, ako je proces prodaje pokrenut i ako većinski vlasnik sprovodi zakonom predviđene procedure, zbog čega tolika panika?

Odgovor, smatraju upućeni, leži u činjenici da se prvi put poslije mnogo godina mijenja odnos snaga unutar sistema. Oni koji su navikli da određuju pravila igre sada bi mogli da ostanu bez privilegovane pozicije. A upravo ta mogućnost, više nego bilo kakva briga za uređivačku politiku ili javni interes, objašnjava nervozu, sukobe i otvorene obračune koji posljednjih dana potresaju redakciju i menadžment „Vijesti“.