Koliko je pouzdana njemačka vojna podrška Ukrajini?
Njemački socijaldemokrate i demohrišćani imaju problem: u tri istočne savezne pokrajine, Saksoniji, Tiringiji i Brandenburgu, nedavno su održani izbori i svuda je rezultat bio sličan: veliki dobici za desničarsku Alternativu za Njemačku(AfD) i novoosnovani lijevi Savez Sara Vagenkneht (BSW).
I AfD i BSW se protive njemačkoj pomoći Ukrajini. Obije stranke žele da se Njemačka zalaže za mir između Rusije i Ukrajine, čak i ako to ide na štetu Ukrajine. Savezna vlada kancelara Olafa Šolca predvođena SPD-om i opozicioni CDU žele da vojno ojačaju Kijev u odbrani od Rusije, koliko god to trajalo.
Da se radi samo o sukobu s AfD, to bi za CDU i SPD bilo manje problematično: niko ne želi u vladu s tim ekstremnim desničarima. Ali većina protiv AfD u tri savezne pokrajine moguća je samo ako je BSW uključen u koaliciju. A ovaj savez ostaje pri svom zahtjevu: zajedničke koalicije su moguće samo ako se pokrajinske vlade izjasne za mirovne pregovore s Rusijom.
Ne postoji spoljna politika Brandenburga
Pomoć Ukrajini zapravo uopšte nije tema pokrajinske politike. Predsednik pokrajinske vlade Brandenburga Ditmar Vojdke (SPD) je sarkastično izjavio kako Brandenburg nema sopstveno ministarstvo spoljnih poslova i odbrane „i to se neće promijeniti ni u sljedećoj pokrajinskoj vladi“.
Politolog Henning Hof iz Njemačkog društva za spoljnu politiku ukazuje pak na ankete koje pokazuju da čak ni među pristalicama BSW-a tema podrške Ukrajini nije imala veliku ulogu u izbornoj odluci. Stoga zaključuje: „Zahtevi BSW-a u tom smjeru stoje na slabim temeljima i potpuno su pretjerani, ako ne i arogantni.“
Alarm kod CDU u Berlinu
Mogući koalicioni partner BSW, koji radikalno odbacuje sadašnju njemačku politiku prema Ukrajini, zabrinjava i savezne političare. Predsjednik CDU Fridrih Merc jasno kaže:
„Naš stav se neće promijeniti zbog jačanja AfD-a i BSW-a. Ako Ukrajina padne, sloboda cijele Evrope biće ozbiljno ugrožena.“
Roderih Kizeveter (CDU) političar za bezbjednosna pitanja ide još dalje i za DW je izjavio da njegova stranka ne sme BSW-u učiniti nikakve ustupke po pitanju pomoći Ukrajini.
„Jer upravo je to strategija BSW-a, doprinijeti nevjerodostojnosti stranaka demokratskog centra i tako ih oslabiti. BSW je produžena ruka Kremlja.“ Saradnja s BSW-om „bila bi jednaka samouništenju“, kaže Kizeveter.
Novi tonovi Olafa Šolca
Kancelar Olaf Šolc i dalje želi da vojno pomaže Ukrajini, ali sada sve više naglašava ulogu Njemačke u postizanju mira. U svojoj posljednjoj video poruci rekao je da većina u Njemačkoj očekuje da se iskoriste sva diplomatska sredstva kako bi se postigao pravedan mir. „Sada je vreme za to.“
Međutim, trenutno nema konkretnih diplomatskih nastojanja Berlina.
Postoji, međutim, jedna opipljiva promjena kod Šolca: što se tiče isporuke oružja, savezni kancelar je do sada uglavnom djelovao u skladu s američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom i uvijek čekao odluku iz Vašingtona prije nego što bi i sam donio odluku.
Na pitanje da li će ukinuti ograničenje za korišćenje isporučenog oružja na ciljeve u Rusiji ako Bajden to učini, sada je odgovorio: „To nije u skladu s mojim ličnim stavom. Mi to nećemo učiniti i za to imamo dobre razloge.“
Još uvijek nema nikakvih koalicionih sporazuma BSW ali politolog Hening Hof vjeruje da će već sama razmišljanja o tome narušiti vjerodostojnost njemačke politike prema Ukrajini:
„Njemački saveznici se pitaju šta to znači za pouzdanost Njemačke, pogotovo jer je savezna vlada prepolovila pomoć Ukrajini u budžetu za 2025. s osam na četiri milijarde evra, i time poslala fatalan signal, odnosno nije učinila dovoljno da otkloni utisak slabljenja napora.“
Tramp hoće da SAD „izađe“ iz Ukrajine
Predsednička kampanja u SAD dodatno povećava nervozu u Berlinu. Dok je aktuelni predsednik Bajden na Generalnoj skupštini UN ponovo izjavio „Nećemo posustati u našoj podršci Ukrajini“, republikanski kandidat Donald Tramp izražava sasvim drugačije stavove.
Bajden i potpredsjednica Kamala Haris – Trampova suparnica u kampanji – uveli su SAD u rat, rekao je Tramp na jednom predizbornom skupu. „Sada nas ne mogu izvući.“ Samo on kao predsjednik mogao bi izvući SAD iz rata: „Ja ću to riješiti. Moramo izaći.“
Ako Tramp pobijedi u novembru i prekine američku podršku Ukrajini, novi teret bi pao na Evropljane, posebno na Njemačku, koja daje najveću pomoć.
U godini savezne izborne kampanje 2025. to bi bila komplikovana situacija za sve njemačke stranke koje čvrsto podržavaju Kijev. Tada bi BSW opet mogao biti potreban za koalicije i postavljati zahtjeve za završetak pomoći Ukrajini.
Bajden dolazi u Njemačku
Hening Hof i dalje vidi stabilnu podršku njemačke javnosti za politiku podrške Ukrajini koju vodi savezna vlada. No, on smatra da je „problem više u tome što savezna vlada (kao i demohrišćanska opozicija CDU/CSU) doduše potvrđuje da će podržavati Ukrajinu ‘koliko god bude potrebno’, ali nije jasno: u koju svrhu? Ako je cilj prisiliti Rusiju na pregovore, onda dosadašnje mjere nisu dovoljne. Samo ako se Putin nađe pod vojnim pritiskom, pristao bi na pregovore“, uveren je Hof.
Predsjednik Bajden najavio je sredinom oktobra sastanak pristalica pomoći Ukrajini u Njemačkoj, vjerovatno u američkoj vazdušnoj bazi Ramštajn. To bi mogla biti posljednja prilika prije američkih izbora da se saveznici podstaknu na još veću pomoć Kijevu.
Nasuprot tome, bliži odnos velikih stranaka, socijaldemokrata ili demohrišćana, s BSW-om podstaknuo bi sumnje u pouzdanost savezne vlade.
(DW)