Kako je nakon referenduma govorio reis Fejzić: Od nezavisnosti ne bi bilo ništa da muslimani nisu izašli, imaju obavezu da to vrednuju

Muslimani u Crnoj Gori su poklonili Crnogorcima državu kazao je davne 2006. godine Rifat Fejzić, reis Mešihata islamske zajednice u CG.

„Da muslimani nisu izašli masovno na referendum i glasali „za“ od nezavisnoti Crne Gore ne bi bilo ništa. Najbolji pokazatelj je većinsko bošnjačko Rožaje gdje je skoro 92 odsto građana podržalo nezavisnost“ – rekao je tada Fejzić za sarajevski „Dnevni avaz“.

Prema njegovim riječima, muslimani su glasali za nezavisnost Crne Gore kako bi bila stavljena tačka na priču o „velkoj Srbiji i velikosrpskim idejama“, a Crna Gora sada ima „veliku obavezu da vrednuje ono što su muslimani uradili za nju“. .

Bošnjaci su svojim glasovima na referendumu dali nezavisnost Crnoj Gori, a „da“ su zaokružili jer više nisu željeli da njihova sudbina zavisi od Vlade Srbije – rekao je tada i Hamdija Šarkinović, predsjednik Matice Bošljaka Crne Gore.

„Crna Gora je naš dom i očekujem da će nam se naša država znati odužiti za privrženost ideji obnove državnosti“ – poručio je on.

Prema riječima Fejzića i Šarkinovića muslimani čine skoro 17 odsto stanovništva CG, a na referendumu je za nezavinsot glaslao 98 odsto izašlih Bošnjaka.

Kako su strani mediji tada pisali o referendumu

Kako je tada pisao Dan 25. maja 2006. godine, u Njemačkoj, ugledni nedjeljnik Špigl iz Hamburga takođe se bavio problemom, kako su kazali, „balkanizacije“ Balkana ističući da će vlasti Crne Gore kad tad morati da se suoče sa pitanjem albanske manjine koja je „listom glasala za nezavisnost male republike“.

„Albanci su odlučujeći doprinijeli uspjehu referenduma o nezavisnosti te zato sada zahtijevaju da im se kao protivusluga da autonomija oko Ulcinja“, pisao je tada Špigl.

UltrakonzervativniFrankfuter algemajne cajtung“ pozvao je tadašnjeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića da „siđe sa oblaka“ i prione na posao, pri čemu prvi zadatak treba da mu bude – primjena evropskih standarda.

„Ako bi Crna Gora odmah zakucala na vrata Evropske Unije to ne bi bilo previše zgodno jer treba paziti na osjećanja Srbije… Na kraju krajeva, EU ne želi da dodatno kažnjava Srbiju“, pisao je tada dnevnik iz Frankfurta navodeći mišljenje neimenovanog diplomate iz Brisela.

Dan tada piše da je u SAD dnevnik Njujork Tajms isticao da je Srbija nevoljno priznala da se njena mala rođaka sa Jadrana odlučila na samostalan život te da je EU vrlo brzo udarila svoj pečat na ishod referenduma iako se ranije svojski trudila da spriječi nezavisnost majušne republike dok „LA Tajmsističe da je raspoloženje u Beogradu „tmurno zato što je crnogorsko „da“ nezavisnosti shvaćeno kao još jedan u nizu poraza Srbije.

Austrijska štampa s neskrivenim zadovoljstvom isticala je da osamostaljenje Crne Gore znači konačan nestanak Jugoslavije, zemlje nastale, kako se tada u Beču često isticalo, na pepelu Austrougarske monarhije pri čemu se nikad ne zaboravlja da je smrtonosni uzdah toj monarhiji zadala baš Srbija u Prvom svjetskom ratu.