Godišnjica NATO bombardovanja Savezne republike Jugoslavije intenzivno je obilježena u Crnoj Gori, ali samo u srcima onih koji agresiju i zločine Alijanse, bjesomučno bombardovanje, ubistva civila, nedužne djece, razaranje infrastrukture, niti mogu niti žele zaboraviti, niti oprostiti, piše RT Balkan.
Što se tiče zvanične Crne Gore, članice tog istog NATO-a od 2017, ni ove godine kao uostalom ni ranije nije bilo zvanične ceremonije, akademija ni skupova, ali, neki pomaci su napravljeni.
Recimo, godinama unazad, od bombardovanja, vlasti ove članice NATO nisu 24. marta dozvoljavale ni da se uđe u kasarnu „Masline“ u Podgorici radi polaganja vijenaca i cvijeća, a kamoli kakvu drugu ceremoniju. Vlada Milojka Spajića, izabrana prije nepunih pola godine, prva je koja je dozvolila polaganje vijenaca u ovoj kasarni stradalima u NATO agresiji.
Podsjećanja radi, sve prethodne Vlade zabranjivale su ulazak u kasarnu i polaganje venaca, a svi oni građani čiji su najmiliji stradali u agresiji i koji su željeli da posjete spomenik posvećen svojim ubijenim to nisu mogli uraditi ranije iz nepoznatih razloga.
„Svakako je važno pohvaliti ovaj pomak koji je očigledno proizvod slobode koja je donijeta građanima 30. avgusta, ali kojoj je bilo potrebno četiri godine kako bi konačno raširila svoja krila. Podsjećamo, ni Vlada Zdravka Krivokapića i tadašnja ministarka Olivera Injac nisu dozvoljavali građanima da polože vijenac u kasarnu „Masline“ kako slučajno ne bi poslali lošu poruku našim evroatlantskim saveznicima. Građani to nisu mogli očekivati ni u Vladi Dritana Abazovića kada je resorni ministar bila glavna perjanica NATO pakta i neovisne Crne Gore, Ranko Krivokapić“, pisao je naš portal a prenosi RT Balkan gdje smo konstatovali da se posle jučerašnjeg polaganja vijenaca „ništa strašno nije desilo“, da „nisu stigle osude stranih partnera niti su se oglasili Eskobar i Lajčak kao ni Pucula ni Bilčik“.
Veliki pomak u odnosu na prošla vremena svakako je i što je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, kao prvi visoki državni funkcioner Crne Gore položio juče vijence i u kasarni Danilovgrad, ali i u kasarni „Masline“, „u znak sjećanja na nevine žrtve i heroje koji su pre 25 godina branili nebo i granice SRJ“.
U Danilogradu, Mandić je vijenac posvetio „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ i prvoj žrtvi NATO bombardovanja, vojniku Saši Stajiću, navodeći, saopšteno je iz Skupštine Crne Gore, da se „sa pijetetom sjećamo svih koji su svoj život dali u odbrani zajedničke države, kao i nevinih civilnih žrtava.
Samo dvije godine ranije, 24. marta 2022, predstavnici DF-a nisu mogli ni da uđu u ovu kasarnu, pa su vijenac položili uz ogradu ovog vojnog objekta. Vijence u kasarnama „Milovan Šaranović“ u Danilovgradu i „Marko Miljanov Popović“ u Podgorici položio je i ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović, ali, sa nešto drugačijom percepcijom tragičnih događaja iz 1999. godine.
Krapović je u svojoj poruci, očigledno misleći na članstvo u NATO, na prvo mjesto stavio uvjerenje da je „Crna Gora, premda kroz bol i patnju, pronašla put ka izgradnji bolje budućnosti“.
„Iz lične perspektive, kao neko ko se sjeća zvuka aviona i eksplozija koje su parale nebo i zemlju, želim vjerovati da je Crna Gora, premda kroz bol i patnju, pronašla put ka izgradnji bolje budućnosti. Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“, kazao je Krapović dodajući da „danas, ta odluka definiše strateška i vrijednosna stremljenja, te da je Crna Gora postala kredibilna članica NATO“.
Iz SNP-a Vladimira Jokovića, još jedne stranke, članice skupštinske većine u Crnoj Gori, na godišnjicu početka bombardovanja podsetili su da su „pre 25 godina avioni NATO bombardovali, bez rezolucije SB UN, SR Jugoslaviju čija je članica bila i Crna Gora“.
„Taj 24. mart 1999. godine nikada nećemo zaboraviti i uvek ćemo čuvati sećanje na sve nevino nastradale u tom nepotrebnom i duboko nepravednom ratu“, saopšteno iz SNP-a.
Oglasio se i vladajući „Pokret Evropa“ porukom da „rade sve da se tragična vremena nikad više ne ponove“.
„Danas, 25 godina od početka NATO bombardovanja, pamtimo i žalimo sve nevine žrtve i posebno se sjećamo nastradalih građana Murina. Dok odajemo počast žrtvama, usmjereni smo na izgradnju budućnosti utemeljene na miru i solidarnosti“, saopštili su iz PES-a.
Iz opozicionog DPS juče su podsetili da je Crna Gora „zahvaljujući mudroj državnoj politici Mila Đukanovića, uspjela da zaštiti svoje građane i sačuva brojne ljudske živote i infrastrukturu“.
Za ovu stranku, godišnjica je „podsjećanje na žrtve koje su uzaludno izgubile živote u ratu režima Slobodana Miloševića protiv gotovo cijelog svijeta“, podsjećanje na politiku „koja je etnički čisteći druge narode pokušavala da osvoji što veću teritoriju i stvori nacionalistički san o Velikoj Srbiji“.
Tokom 78 dana bombardovanja, snage NATO, projektilima iz vazduha pogodile su kasarnu VJ u Danilovgradu, vojni aerodrom u Golubovcima, kasarnu „Šipčanik“ u Tuzima, most u Murinu, radarsko-komunikacijski objekat Ratne mornarice na brdu Obosnik u Boki Kotorskoj, radarski sistem na Crnom rtu kod Sutomora i kotu iznad tunela Belveder kod objekta Radio Bara, Rt Arzu kod Herceg Novog i još neke mete u Crnoj Gori.
Poginulo je 55 pripadnika oružanih snaga tadašnje Jugoslavije iz Crne Gore, a ubijeno i sedmoro civila, među kojima su i troje djece u Murinu.