Kada dželat uzme pravdu u svoje u ruke: U Hrvatskoj nema odštete za pobijenu srpsku djecu u tokom „Oluje“
Uprkos uvreženim shvatanjima da žrtve nemaju ni vjeru, ni naciju, ni boju, hrvatski Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata dokazuje, izgleda, suprotno. Na snazi je od kraja jula 2021. godine, ali do danas srpske civilne žrtve ne mogu da dobiju odštetu u ovoj zemlji.
Naime, član pet ovog akta propisuje da pravo na odštetu ne mogu da ostvare „pripadnici, pomagači ili saradnici neprijateljskih vojnih ili paravojnih jedinica, kao ni članovi njihovih porodica na osnovu njihovog stradanja.“ A odluka ko je pomagač ili saradnik vrlo je arbitrarna.
Kako su za Novosti objasnili u Pravnom odeljenju Srpskog narodnog vijeća, u svim odbijajućim rešenjima njihovih stranaka piše da „osoba ne zadovoljava uslove iz člana 5“, bez obrazloženja zašto je proglašena neprijateljem, kao i bez bilo kakvih dokaza. Sve odbijene osobe prethodno su dostavile potvrde da nisu osuđivane ni za kakva krivična djela protiv države, kao i da se protiv njih ne vodi krivični postupak.
Među odbijenima našlo se i nekoliko majki koje su izgubile maloljetnu djecu u ratu, a odbijene su samo zato što su im pojedini muški srodnici bili mobilisani u seoske straže. U Pravnom odeljenju SNV ocenili su da je to diskriminacija na osnovu porodičnog ili bračnog statusa. Kod drugih, pak, nije ustanovljena nikakva slična veza sa ratom unutar porodica, a ipak su odbijeni zbog člana 5.
Ministarstvo branitelja ne priznaje ni stradanje srpskih civila u Bosni i Hercegovini kao stradanje u Domovinskom ratu, što se prije svega odnosi na djecu pogođenu na Petrovačkoj cesti, u izbjegličkoj koloni. Za njih nema odštete. Ali, zato se vojnicima HVO, prema izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, povećavaju prava iako su ratovali na teritoriji te susjedne zemlje. Pripadnici HVO, hrvatski državljani, koji su u BiH stekli status ratnog vojnog invalida, imaju pravo na invalidsku penziju.
Odbijeni srpski civili kao jedini pravni lijek imaju pokretanje upravnog spora. U SNV su za Novosti procijenili da će ih tridesetak njihovih stranaka pokrenuti. Međutim, zbog velikih troškova i često slabijeg imovnog stanja oštećenih, mnogi to neće učiniti i odustaće od traženja pravde.
Poseban problem predstavlja pribavljanje dokumentacije za one koji su bili zatočeni u logoru ili zatvoru. Ministarstvo hrvatskih branitelja ne prihvata medicinsku dokumentaciju nadležnih institucija susednih ili drugih zemalja, u kojima su civilne žrtve boravile između 17. avgusta 1990. i 30. juna 1996.
(Novosti online)