Je li pad Abazovićeve vlade rasplet ili uvod u nove tenzije: Kada će Crna Gora izaći iz političke krize?

Najava o padu Vlade Dritana Abazovića donosi mnogo novih momenata na političkoj sceni Crne Gore. Nakon pada Mila Đukanovića 30. avgusta ovo bi bila druga Vlada koja bi pala u nepunih dvije godine od smjene vlasti. Još uvijek nema odgovora na pitanje kakav će biti epilog – hoće li Vlada uopšte pasti, da li će se rekonstruisati, hoće li se formirati nova, ili će se ići na vanredne parlamentarne izbore.

Modela je bezbroj, ali interesantno je kako ne postoji ni jedna jedina naznaka kako će izgledati budućnost političke scene Crne Gore. Podsjetimo se samo kako je izgledalo formiranje Vlade Dritana Abazovića – znalo se ko će im dati podršku i da će doći do promjene parlamentarne većine. Frustracije koje je izazivala Vlada Zdravka Krivokapića domaćoj javnosti bila je enormna a on se pokazao kao čovjek koji je za godinu ipo dana cjielu Crnu Goru okrenuo protiv sebe svojim nepromišljenim postupcima i politikom okretanja leđa svim svojim saradnicima. Abazović je u januaru javnosti predstavio model manjinske Vlade koju je načelno ponudio svima da podrže, ali je to učinila samo Demokratska partija socijalista, što je jedan dio političke scene doživio kao izdaju 30. avgusta.

Ipak, nakon te izdaje 30. avgusta uslijedilo je formiranje Vlade i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom a za šta su se zalagale partije pobjednice 30. avgusta. Nakon toga, DPS-u je to zasmetalo i pokrenuli su pitanje povjerenja Vladi, za šta samostalno nemaju dovoljno glasova u parlamentu. Iako su sve oči bile uprte u Demokratsku Crnu Goru i na način na koji će oni glasati, pojavio se novi momenat na poltičkoj sceni a to je izglasavanje Zakona kojim Zeta postaje opština – a nakon toga su poslanici Demokratskog fronta i Demokrata pokrenuli svoju inicijativu za pad Vlade.

Javnost u ovom momentu spekuliše šta će se događati u narednim danima, i kako je moguće da postoje dvije inicijative za pad Vlade u samo 15 dana razlike? Naravno, razloga je bezbroj. Prvenstveno inicijativom DF-a i Demokrata za pad Vlade se ove dvije političke strukture aboliraju od potencijalnog rušenja Vlade sa glasovima DPS-a. Podsjetimo da je njihov razlog za rušenje Abazovića potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, dok je razlog DF-a i Demokrata formiranje opštine Zeta što je, po pisanju drugih medijskih kuća, plod dogovora između DPS-a i URE kako bi pokušali procentualno da osvoje više glasova na podgoričkim izborima.

Ipak, i dalje je sve domen političkih kalkulacija a kada je sve u domenu političkih kalkulacija sa neizvjesnim finalem – to je najopasniji politički teren. Političke tenzije se neće smirivati u Crnoj Gori dok se ključna pitanja ne riješe i nađe model funkcionisanja Vlade, ili ove, ili neke nove buduće. Građani Crne Gore su umorni od svakodnevnih političkih tenzija, o kojima se nije prestajalo govoriti bezmalo 3 godine, od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti. Političke elite svakako moraju biti svjesne te činjenice i da ponude građanima relaksaciju odnosa i obećanje za bolji život.

Sve ostalo je nastavak tenzija, sa realnom mogućnošću eskaliranja što niko od političkih aktera sigurno ne želi, a bespotrebno je govoriti koliko to sami građani ne žele…