Nakon što se ugase praznična svjetla, utihne muzika i prođe praznična euforija, mnogi se suočavaju sa osjećajem praznine i bezvoljnosti. Taj fenomen, popularno nazvan „januarska tuga“ ili „januarski bluz“, opisuje kolektivni pad raspoloženja koji nastupa početkom nove godine i povratkom u surovu svakodnevicu. Iako nije riječ o kliničkoj dijagnozi, osjećaj melanholije toliko je raširen da ga doživljava veliki dio populacije. Stručnjaci ističu da je važno razlikovati ovo prolazno stanje od ozbiljnijih poremećaja.
Dok je januarska tuga privremeni odgovor na splet psihičkih, socijalnih i spoljašnjih faktora, sezonski afektivni poremećaj (SAP) predstavlja specifičku vrstu depresije koja se ponavlja u isto doba godine, najčešće sa početkom jeseni i traje tokom cijele zime. Simptomi SAP-a su intenzivniji i dugotrajniji, a za dijagnozu je potrebno da se obrazac ponavlja najmanje dvije uzastopne godine.
Početak godine donosi svojevrsni emocionalni „mamurluk“. Prelazak iz perioda ispunjenog druženjima, odmorom i svečanom atmosferom u svakodnevnu rutinu za mnoge je nagli i neugodan šok. Psiholozi to nazivaju postprazničnim padom raspoloženja, a osjećaj razočaranja i sjetnosti pojačavaju i drugi faktori.
Iako je najdepresivniji dan treći ponedjeljak u januaru i označava vrhunac melanholije, mnogi će već i prvog ponedjeljka osjetiti pad raspoloženja. Jedan od ključnih uzroka je nedostatak sunčeve svjetlosti, ali tu su i finansijski stres i nerealna novogodišnja obećanja koja smo dali sebi, a ne pridržavamo ih se, što stvara osjećaj neuspjeha i demotivisanosti. Procjenjuje se da januarsku tugu u nekom obliku doživljava više od polovine stanovništva.
Istraživanja pokazuju da je sezonski afektivni poremećaj, koji dijeli mnoge karakteristike sa ovim stanjem, češći kod žena nego kod muškaraca, a najčešće se javlja u mlađoj odrasloj dobi, između 18 i 30 godina. Pogođene mogu biti i osobe koje inače nijesu sklone promjenama raspoloženja, jednostavno zbog nagle promjene životnog ritma.
Simptomi su najčešće blagi i prolazni, a uključuju bezvoljnost, manjak energije, umor, probleme sa koncentracijom, povećanu potrebu za snom i promjene u apetitu, posebno želju za hranom bogatom ugljenim hidratima. Mogu se javiti i razdražljivost, osjećaj preopterećenosti i želja za povlačenjem u osamu.
Kako biste poboljšali raspoloženje, ključno je napraviti male promjene u životnim navikama. Redovna fizička aktivnost, čak i kratka šetnja, podstiče lučenje endorfina, prirodnog „hormona sreće“, koji smanjuje stres i povećava energiju.
Maksimalno iskoristite dnevno svjetlo. Pokušajte svaki dan provesti barem malo vremena na otvorenom, čak i kada je oblačno. Radni sto postavite blizu prozora i održavajte prostor u kojem boravite dobro osvijetljenim. Terapija svjetlom, koja uključuje izlaganje posebnoj lampi jakog intenziteta, pokazala se kao efikasna metoda u borbi protiv sezonske depresije.
Pripazite i na ishranu. Nakon teške praznične hrane, tijelu će prijati lakši obroci bogati voćem, povrćem i namirnicama koje sadrže omega-3 masne kiseline, poput ribe i orašastih plodova. Održavanje društvenih kontakata takođe je presudno. Nemojte dozvoliti da vas tmurno vrijeme zatvori u kuću; dogovorite kafu sa prijateljima ili isplanirajte zajednički izlet.
Umjesto da se opterećujete velikim novogodišnjim odlukama, postavljajte sebi male i ostvarive ciljeve za svaku nedjelju. Pospremanje dijela stana ili čitanje knjige koju dugo odlažete može pružiti osjećaj postignuća i vratiti samopouzdanje.
Januar može biti prilika za novi početak, odmor i planiranje, a ne samo mjesec koji treba preživjeti.
(B92)
