Islamska država (ne) stoji sama iza napada?

Preko 60 ljudi je ubijeno a više od 150 ranjeno u terorističkom napadu koji se dogodio sinoć, u petak 22.marta u Krokus hali nadomak Moskve. Cijela svjetska zajednica ima obavezu da osudi ovaj monstruozni zločin“, poručila je odmah Marija Zaharova, portparolka Ministarstva spoljnih poslova.

Sa druge strane, nije se ni najmanje čekalo već se javilo da Ukrajina nema „nikakve veze“ sa napadom u Moskvi – to je na na platformi Telegram saopštio M. Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsednika. Bijela kuća je saopštila da je „teško gledati“ prizore iz ruske prijestonice. „Ti prizori su prosto užasni i teško ih je gledati, i naravno da izražavamo saosjećanje sa žrtvama ovog užasnog, užasnog napada“, izjavio je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Džon Kirbi a nedavno i informacija američkih službi da prema njihovim saznanjima, Ukrajina ni na koji način ne stoji iza napada.

Zanimljivo je i to da u početku niko nije preuzeo odgovornost za napad koji je, očigledno, sproveden ne bez pomoći određenih obavještajnih službi i obavještajno-tehničke logistike, kaže za BORBU geopolitički analitičar, diplomirani filozof i potpredsjednik Skupštine grada Bora Ivan Vučković.

„Negdje oko 8.marta, američka ambasada u Moskvi je upozorila ruske zvaničnike da se u narednih nekoliko dana sprema ‘teroristički akt u ruskoj prijestonici’ ali nisu precizirali detalje. FSB je, prema zvaničnim informacijama, reagovao neutralisanjem pokušaja Islamske države da napadne sinagogu. Međutim, pitanje je da li se išta od tih upozorenja ticalo ovog napada u Krokus dvorani i kakve su tačne informacije zapadne službe posjedovale, sve to još uvijek jeste nejasno.  U drugoj polovini februara, u Avdejevki je zadat strašan poraz ukrajinskoj paravojnoj formaciji „Azov“. Vjerujem da ni najmanje ne bi bilo neobično ako se bude ispostavilo da (ne samo ISIS već) i oni imaju veze sa napadom u Moskvi. Svakako je vrlo zanimljivo to da prvih nekoliko sati niko nije preuzeo odgovornost za napad jer se ovakvi napadi gotovo uvijek izvode „ponosno“, mišljenja je on.

Kako navodi za BORBU, Li Hui, kineski specijalni izaslanik za Ukrajinu, rekao je istog dana nešto ranije da ostaje „značajan jaz“ između Moskve i Kijeva u mirovnim pregovorima za okončanje više od dvije godine rata a izgleda da će nakon ovog terorističkog čina u Moskvi taj jaz postati još veći jer će se dugo preispitivati sve okolnosti i sva potencijalna podrška koja je do napada dovela.

„Što se motiva Islamske države tiče, motivi mogu biti i jesu mnogobrojni i imaju višegodišnje korijene. Poslednji najjasniji motiv bi svakako mogao biti ruski udarac na njih u Ingušetliji na Kavkazu. Rusija se i logistički još septembra 2015. priključila ratu u Siriji u okviru borbe protiv Islamske države Irak i Levant (ISIL). Bašar Al Asad je zvanično podržao rusku intervenciju u Ukrajini i situacija odnosa Sirije, Iraka, tzv. Islamske države i Rusije je počela posebno da se komplikuje (naravno i zbog ruskog odnosa sa Iranom, Saudijskom Arabijom i Turskom). Svakako će se motivi i organizatori za napad u Moskvi dodatno razjasniti vremenom. Ne verujem da će se logistika i motiv zadržati samo i isključivo na Islamskoj državi“, kazao je Vučković za BORBU.