Građani Hrvatske, čak i nakon godinu dana, zadržali 4,66 milijardi kuna

Godinu dana nakon uvođenja evra brojni građani Hrvatske je, kod kuće, sačuvao novčanice valute koja je prije samo godinu dana bila u upotrebi – kuna.

Prema nekim procjenama, kako piše Jutarnji list, radi se o iznosu od 4,66 milijardi, što je trećina koliko je, do kraja prošle godine, bilo u opticaju.

„To ujedno znači da, barem za sada, propuštaju uzeti gotovo 620 milijuna evra. Proces konverzije bio je najintenzivniji krajem prošle i početkom ove godine, a nastavio se vrlo umjerenim tempom”, prenosi „Nacional“.

Tako je u posljednja četiri mjeseca iznos gotovine kuna smanjen za nešto više od pola milijarde, ali to se uvelike pripisuje činjenici da su tijekom ljeta zaostale kune vraćali strani turisti koji su se vratili u Hrvatsku.

„Kada se zasebno razmatraju novčanice i kovanice, podaci Narodne banke Hrvatske pokazuju da je u sistemu i dalje 12 posto novčanica i čak 75 posto kovanica. Ako je od oko 3 milijarde kovanica kune u sistemu i dalje njih 2,24 milijarde, čini se da je za te svrhe osigurana vojarna Hrvatske prilično prazna. Pretpostavlja se da su građani zadržali značajan iznos kuna iz sentimentalnih razloga, ocjenjuju da ih zadržavanje nekoliko novčanica i kovanica neće osiromašiti, a ipak žele sačuvati primjerke domaće valute”, navodi se u tekstu „Jutarnjeg lista“.

Raspoloživi podaci središnjih banaka pokazuju da su građani eurozone u prosjeku zadržali 3,16 posto novčanica nacionalnih valuta.

„Predvodi Estonija sa čak 7 posto nevraćenih novčanica, a u druge dvije baltičke zemlje, Letoniji i Litvaniji, taj je prosjek oko 3,5 posto, premda su euro uvele tri, odnosno četiri godine kasnije (2014. i 2015.). Primjerke svoje valute, za uspomenu, uvelike su zadržali i Njemci: u sistemu im je ostalo 4,7 posto novčanica marke, u vrijednosti 5,7 milijardi“, zaključuje novinarka „Jutarnjeg lista“, Marina Klepo.