Glomazna birokratija: Hronični problem Crne Gore izazvan partitokratijom

Svi smo upoznati sa činjenicom da je u Crnoj Gori ogroman broj zaposlenih u javnoj upravi, te da svaki novi izborni ciklus donese novozaposlene na „državnim jaslama“.

U avgustu prošle godine ministar javne uprave Maraš Dukaj je izjavio da je broj zaposlenih u javnoj upravi, tokom aprila 2022. godine, na centralnom nivou iznosio 44.748 službenika (u 459 institucija).

Dukaj je tada naglasio da petogodišnji strateški okvir u oblasti reforme javne uprave predviđa postizanje ciljeva koji će doprinijeti stvaranju optimalne administracije.

“Zaključno s decembrom 2020. godine, ukupan broj zaposlenih na centralnom nivou je 42.439, a na lokalnom nivou 13.235, što je ukupno 55.674 zaposlena. Na zaposlene u javnoj upravi primjenjuju se odredbe različitih zakona: oko 14.500 zaposlenih ostvaruje plate po osnovu Zakona o državnim službenicima i namještenicima, a preko 43.000 po Zakonu o radu”, navodi se u pomenutoj strategiji.

Međutim, 24. novembra prošle godine na radionici „Zapošljavanje u javnom sektoru: Izvještavanje i ukazivanje na koruptivne prakse“ saopšteno je da Crna Gora nema registar broja zaposlenih u javnoj upravi i državnim preduzećima, a nezvanične procjene su da ih je oko 80.000 angažovanih po svim osnovima, kao što su ugovori o radu, o djelu o konsultantskim uslugama.

Na radionici koja je održana u organizaciji Instituta Alternativa, istraživač javnih politika – Milena Muk saopštila je da su u svojim istraživanjama po zahtjevima za slobodan pristup informacijama uspjeli da izbroje oko 12.000 zaposlenih u javnim preduzećima. Ona je istakla da država ima mogućnost da utvrdi tačan broj zaposlenih kroz sistem Uprave prihoda i carina.

“Kada se svi podaci koje sada imamo saberu, dolazimo negdje do 80.000 zaposlenih, ali po svim osnovama, gdje spadaju ugovori o radu, o djelu, o konsultantskim uslugama i drugo”, kazala je tada Milena Muk.

Visok procenat nezaposlenosti (za ovako malu državu) bio bi još veći, ukoliko bi se sprovela prijeko potrebna optimizacija javne uprave.

U Crnoj Gori postoji manjak radnih mjesta u realnom sektoru, koji je upravo nastao zbog loše razvijene ekonomije, kao i težnje svake crnogorske Vlade (nezavisno od toga ko je na njenom čelu) da zaposli što veći broj članova svojih partija, izmišljajući im radna mjesta u državnim organima, koja ne doprinose crnogorskoj ekonomiji, već samo prazne državni budžet.

Zbog takvog pogrešnog pristupa, svih prethodnih Vlada, veliki broj crnogorskih građana će radije čekati da dobije posao u nekom državnom organu, gradskom preduzeću, agenciji i slično, nego li se okušati na realnom tržištu rada. Takva politika zapošljavanja je kreirala veliki teret za državni budžet, a da pritom nije stvorila nikakvu novu vrijednost, koja bi pozitivno uticala na crnogorsku ekonomiju.

Ostaje nam da vidimo da li će neki novi ljudi u nekoj budućoj Vladi odlučiti da naprave dugo čekane rezove i konačno svedu broj zaposlenih u javnoj upravi na optimalan nivo. Novac iz državnog budžeta treba korsititi na kapitalne investicije, u koje svakako ne spada gomilanje zaposlenih u javnoj upravi.