Svi smo upoznati sa činjenicom da je u Crnoj Gori ogroman broj zaposlenih u javnoj upravi, te da svaki novi izborni ciklus donese novozaposlene na „državnim jaslama“.
U avgustu prošle godine ministar javne uprave Maraš Dukaj je izjavio da je broj zaposlenih u javnoj upravi, tokom aprila 2022. godine, na centralnom nivou iznosio 44.748 službenika (u 459 institucija).
Dukaj je tada naglasio da petogodišnji strateški okvir u oblasti reforme javne uprave predviđa postizanje ciljeva koji će doprinijeti stvaranju optimalne administracije.
“Zaključno s decembrom 2020. godine, ukupan broj zaposlenih na centralnom nivou je 42.439, a na lokalnom nivou 13.235, što je ukupno 55.674 zaposlena. Na zaposlene u javnoj upravi primjenjuju se odredbe različitih zakona: oko 14.500 zaposlenih ostvaruje plate po osnovu Zakona o državnim službenicima i namještenicima, a preko 43.000 po Zakonu o radu”, navodi se u pomenutoj strategiji.
Međutim, 24. novembra prošle godine na radionici „Zapošljavanje u javnom sektoru: Izvještavanje i ukazivanje na koruptivne prakse“ saopšteno je da Crna Gora nema registar broja zaposlenih u javnoj upravi i državnim preduzećima, a nezvanične procjene su da ih je oko 80.000 angažovanih po svim osnovima, kao što su ugovori o radu, o djelu o konsultantskim uslugama.
Na radionici koja je održana u organizaciji Instituta Alternativa, istraživač javnih politika – Milena Muk saopštila je da su u svojim istraživanjama po zahtjevima za slobodan pristup informacijama uspjeli da izbroje oko 12.000 zaposlenih u javnim preduzećima. Ona je istakla da država ima mogućnost da utvrdi tačan broj zaposlenih kroz sistem Uprave prihoda i carina.
“Kada se svi podaci koje sada imamo saberu, dolazimo negdje do 80.000 zaposlenih, ali po svim osnovama, gdje spadaju ugovori o radu, o djelu, o konsultantskim uslugama i drugo”, kazala je tada Milena Muk.
Visok procenat nezaposlenosti (za ovako malu državu) bio bi još veći, ukoliko bi se sprovela prijeko potrebna optimizacija javne uprave.
U Crnoj Gori postoji manjak radnih mjesta u realnom sektoru, koji je upravo nastao zbog loše razvijene ekonomije, kao i težnje svake crnogorske Vlade (nezavisno od toga ko je na njenom čelu) da zaposli što veći broj članova svojih partija, izmišljajući im radna mjesta u državnim organima, koja ne doprinose crnogorskoj ekonomiji, već samo prazne državni budžet.
Zbog takvog pogrešnog pristupa, svih prethodnih Vlada, veliki broj crnogorskih građana će radije čekati da dobije posao u nekom državnom organu, gradskom preduzeću, agenciji i slično, nego li se okušati na realnom tržištu rada. Takva politika zapošljavanja je kreirala veliki teret za državni budžet, a da pritom nije stvorila nikakvu novu vrijednost, koja bi pozitivno uticala na crnogorsku ekonomiju.
Ostaje nam da vidimo da li će neki novi ljudi u nekoj budućoj Vladi odlučiti da naprave dugo čekane rezove i konačno svedu broj zaposlenih u javnoj upravi na optimalan nivo. Novac iz državnog budžeta treba korsititi na kapitalne investicije, u koje svakako ne spada gomilanje zaposlenih u javnoj upravi.
Pohvalite Abazija za ovo ljudi, dobio je 3 miliona dolara za obrazovanje, nominovana je CG za prestonicu kulture Mediterana znate li ljudi šta bi značilo da to dobije????????????? A ovaj fukarluk sa tunelom, iš fukaro!
Kako nece biti glomazna kad su drpsovci pozaposljavali sve svoje u drzavne sluzbe.
Sad oni vrse opstrukcije, govore da ih se ne moze lose platiti koliko oni mogu lose raditi, uzimaju lazna bolovanja pa poreski obveznici za jedno radno mjesto placaju dva radnika, onog koji lazno boluje i onog koji na ugovor radi njegov posao