U Skupštini po prvi put obilježeno sjećanje na Srebrenicu: Postavku otvorio Nurković, poslanici srpskih stranaka nisu prisustvovali

U holu Skupštine Crne Gore, čiji je predsjednik Andrija Mandić, prvi put je organizovano zvanično obilježavanje 11. jula i otvorene su izložbe „Priče iz Srebrenice” i „Detinjstvo u ratu: Crteži iz Srebrenice”. Postavke je otvorio potpredsednik parlamenta Mirsad Nurković, koji je ponovio kvalifikacije o „genocidu u Srebrenici”, uz poruku da je crnogorski parlament usvajanjem rezolucije i podrškom odluci Generalne skupštine UN potvrdio da se takvo tumačenje događaja ne smije dovoditi u pitanje. Iako Mandić nije govorio na skupu, činjenica je da je izložba organizovana u Skupštini Crne Gore, prenose beogradski mediji.

Poslanici srpskih političkih stranaka, niti ministri koji ih predstavljaju nisu prisustvovali.

Na sajtu Skupštine stoji da je potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković otvorio izložbe „Priče iz Srebrenice“ i „Djetinjstvo u ratu: Crteži iz Srebrenice”, posvećene 11. julu – „Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine“ po Rezoluciji koja je donešena u UN-u.

U uvodnom obraćanju, Nurković je istakao da Srebrenica nadilazi istoriju i ostaje trajni ispit ljudske savjesti, naglasivši da 11. jul nije samo datum u kalendaru, već dan koji podsjeća cijeli svijet na vrijednost ljudskog života i krhkost civilizacije kada zaboravi vlastite vrijednosti. Ocijenio je da ni tri decenije nakon jula 1995. godine nijesu umanjile bol porodica žrtava niti odgovornost svih da čuvaju istinu od zaborava. Podsjetio je da zločin u Srebrenici nije tragedija samo jednog naroda ili jedne države, nego moralni poraz čovječanstva i najveći zločin počinjen nakon Drugog svjetskog rata.

Govoreći o posljedicama, potpredsjednik Skupštine je kazao da tog jula nisu stradali samo nevini ljudi, i da su ozbiljno narušeni povjerenje u međunarodno pravo, institucije koje su bile dužne da zaštite ljudske živote i uvjerenje da je Evropa naučila lekcije iz svoje istorije. Posebno je naglasio ulogu Majki Srebrenice, nazivajući ih učiteljicama savremenog čovječanstva, čiji su život, dostojanstvo i istrajnost postali simbol borbe za pravdu. Nurković je istakao da je bijela marama, koju nose Majke Srebrenice, prerasla okvir tradicije i postala jedan od najsnažnijih simbola savremene Evrope, simbol istine, dostojanstva i moralne snage, koji je ostao čist od mržnje i osvete uprkos nezamislivom bolu.

Podsjetio je da broj od 8.372 ubijena muškarca ne predstavlja statistiku, već hiljade pojedinačnih ljudskih sudbina, porodica i prekinutih života. Istakao je da se upravo zbog toga ne govori o brojevima, već o očevima, sinovima, braći i djeci čija su imena postala dio kolektivne savjesti čovječanstva.

Nurković je naglasio da je prvi put organizovano u parlamentu obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na Srebrenicu, ali da to nije bio prvi put da se u najvišem zakonodavnom domu govorilo o ovom zločinu. Podsjetio je da je Skupština Crne Gore usvajanjem „Rezolucije o genocidu u Srebrenici“ jasno potvrdila da se istina ne može relativizovati i da dostojanstvo žrtava ne smije biti predmet političkih kalkulacija, kao i da je Crna Gora podržala Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom je 11. jul proglašen „Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici“. Istakao je da su današnje okupljanje i izložba nastavak tog opredjeljenja da kultura sjećanja bude sastavni dio demokratske kulture i odgovornosti prema budućim generacijama.

Posebnu pažnju potpredsjednik je posvetio izložbi dječjih crteža, istakavši da oni prevazilaze umjetničku vrijednost i predstavljaju moralni testament čovječanstvu. Naglasio je da su neki od tih radova nastali rukama djece koja su preživjela, dok su drugi ostali posljednje svjedočanstvo djece kojoj je ovaj strašan zločin oduzeo pravo na odrastanje. Ocijenio je da u tim crtežima nema mržnje, već da predstavljaju opomenu da svaka civilizacija koja izgubi dijete gubi dio svoje budućnosti, a društvo koje ne uspije da zaštiti dječiji osmijeh gubi pravo da sebe naziva civilizovanim.

Na kraju obraćanja Nurković se zahvalio svim prisutnima što svojim prisustvom čuvaju istinu i dostojanstvo žrtava, naglasivši da sjećanje nije okrenuto prošlosti, već budućnosti. Poručio je da, ukoliko čovječanstvo iz Srebrenice nije naučilo koliko vrijedi jedan ljudski život, nijedna knjiga, zakon ili civilizacija više neće imati šta da ga nauče. Istakao je da se njegovanjem kulture sjećanja, priznavanjem i poštovanjem žrtava grade temelji pravednijeg društva, dok se obrazovanjem mladih generacija stvaraju najsnažnije prepreke da se slični zločini više nikada ne ponove. Potpredsjednik Skupštine Crne Gore je zaključio da mir nikada ne smije biti shvaćen kao nešto što se podrazumijeva i da je zaštita ljudskog dostojanstva svakodnevna obaveza svih, uz poruku da Srebrenica nikada, nigdje i nikome ne smije biti ponovljena.

Ministar pravde Bojan Božović istakao je da Srebrenica predstavlja jednu od najtežih rana savremene Evrope i podsjetio da je riječ o zločinu koji su međunarodni sudovi okvalifikovali kao genocid. Naglasio je da nijedno odgovorno društvo ne smije relativizovati, umanjivati niti negirati utvrđene činjenice.

Govoreći o značaju pravde, Božović je poručio da ona počiva na istini i principu individualne odgovornosti, ističući da ne postoji kolektivna krivica, već da odgovornost snose pojedinci koji su planirali, naredili, izvršili ili pomagali izvršenje. Dodao je da kultura sjećanja mora biti zasnovana na poštovanju istine, te usmjerena protiv zločina, mržnje i ideologija koje su dovele do stradanja nevinih ljudi.

Podsjetio je da je Crna Gora usvajanjem „Rezolucije o genocidu u Srebrenici“ potvrdila svoju posvećenost kulturi sjećanja, poštovanju žrtava i suprotstavljanju negiranju, ocijenivši da je riječ o pitanju civilizacijske, pravne i moralne odgovornosti. Istakao je da organizovanje ovakvih događaja u Skupštini Crne Gore šalje jasnu poruku da država ostaje opredijeljena za istinu, pravdu, pomirenje i poštovanje svake žrtve. Božović je izrazio poštovanje porodicama žrtava Srebrenice, naglasivši da njihova istrajnost u borbi za istinu i pravdu obavezuje društvo da ne dozvoli zaborav, negiranje i ponižavanje žrtava.