Filipini i SAD održavale najveće vojne vježbe ikada
Vojnici Sjedinjenih Američkih Država i Filipina lansirali su projektile Džavelin i ispalili haubičke granate kako bi simulirali odbijanje pomorske invazije duž obale Južnog kineskog mora.
Vježbe bojevom municijom održavale su se tokom cijele sedmice duž obala obalnog grada Laoaga u sjevernoj pokrajini Ilokos, najbližoj filipinskoj provinciji Kini.
Bile su ovo dosad najveće Balikatan, ili “rame uz rame”, zajedničke vojne vježbe američkih i filipinskih trupa, cementirajući dramatičnu promjenu politike zbog koje su Vašington i Manila postali bliski saveznici otkako je Ferdinand Markos Junior postao predsjednik 2022.
Napetosti su porasle usred višestrukih incidenata između filipinskih brodova i kineske obalne straže u Južnom kineskom moru. Kina kaže da polaže pravo na gotovo cijelo područje ispod svoje granice, što je međunarodni sud odbacio 2016. godine.
Iako američka i filipinska vojska nisu htjele imenovati svoje protivnike, ovogodišnje vježbe bile su koncentrisane oko sjeverne i zapadne obale Filipina – blizu Južnog kineskog mora i Tajvanskog prolaza.
Dijelovi vježbi također su izvedeni u vodama izvan teritorijalne granice Filipina od 19 km, a također i izvan isključive ekonomske zone Manile, koja se proteže na oko 370 km.
“Filipini i SAD imaju zajedničku viziju slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika”, rekao je novinarima u ponedjeljak general pukovnik američkih marinaca Majkl Kederholm, komandant zajedničke operativne snage Balikatan.
“Utemeljen je u traženju mirnih rješenja”.
“Nemojte griješiti, ako ne može doći do mirnog rješenja, imamo obavezu prema našim zemljama trenirati zajedno.”
Pokrajina Ilokos nalazi se jugoistočno od Kine i južno od Tajvana, u blizini područja Južnog kineskog mora koja bi vjerovatno bila u centru svakog regionalnog sukoba oko spornih voda.
U sjevernom Batanesu, otočkoj pokrajini južno od Tajvana, američke i filipinske snage simulirale su ponovno zauzimanje Itbajata, najsjevernije općine u zemlji.
Ratne vježbe izazvale su snažan odgovor Kine, koja je uspjela da poremeti najmanje jednu vježbu u Južnom kineskom moru.
Kineski ratni brod i još dva plovila primijećeni su u blizini Itbajata dok su se održavale vježbe, saopštila je filipinska obalna straža u srijedu. Brodovi su otišli nakon što je obalna straža putem radija poslala upozorenje.
Novo oružje i oprema
Na ovogodišnjim vježbama takođe je pokazano novo američko oružje koje bi moglo biti stacionirano na Filipinima u slučaju sukoba.
Po prvi put u azijsko-pacifičkom području, američka vojska rasporedila je novi lanser projektila srednjeg dometa, nazvan „Typhon“.
Sa sjevernih Filipina može pogoditi ciljeve u Južnom kineskom moru i kontinentalnoj Kini.
To je prvo takvo oružje raspoređeno u regiji otkako su se SAD 2019. povukle iz Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa koji je zabranjivao razvoj balističkih i krstarećih projektila sa zemlje dometa između 500 i 2500 km.
Iako sistem Typhon nije ispaljen tokom Balikatana, identificirana su lansirna mjesta koja se mogu koristiti u slučaju sukoba, rekao je Kolin Koh, viši saradnik na S Rajaratnam School of International Studies u Singapuru.
“Tokom rata, sve što trebate učiniti je samo otići pravo do ovih lansirnih mjesta i možete ga postaviti i pucati odmah bez daljnjih priprema”, rekao je Koh.
Američka i filipinska vojska također su koristile lebdjelicu za dopremanje raketnog sistema HIMARS na zapadni otok Palawan, u blizini spornih područja Južnog kineskog mora.
Prošle godine, vojska je pokušala i nije uspjela iskrcati sistem HIMARS u glavnu luku Batanes. Ove je godine američka vojska unaprijedila luku, zajedno sa skladištem i drugom vojnom infrastrukturom, u sklopu nastojanja da se razviju funkcionalne morske luke za iskrcaj opreme i vojnika.
“Što duže ostajete u luci, to ste ranjiviji”, rekao je Koh. “Kada iskrcavate svu svoju opremu i trupe, tada ste izloženi zapravo kao patka koja sjedi.”
Lokalni problemi
Prošle su godine Vašington i Manila najavili da će četiri vojne baze biti dodane Sporazumu o poboljšanoj odbrambenoj saradnji, omogućujući američkim trupama da koriste ukupno devet vojnih lokacija na Filipinima za obuku, dopunu goriva i druge operacije.
Tri od tih baza nalaze se u sjevernim provincijama Cagajan i Isabela, obje blizu Luzonskog prolaza koji se nalazi između Filipina i Tajvana.
Sve veća prisutnost vojnih trupa u civilnim područjima uznemirila je neke građane, zabrinuti da bi njihova naselja mogla biti na putu potencijalnom ratu između SAD-a i Kine.
“Ne moramo birati između to dvoje”, rekao je Manuel Mamba, guverner pokrajine Cagajan. “Ne volim strane sile u svojoj pokrajini, jer osjećam da bismo mogli biti uvučeni u rat koji nije naš.”
Mamba se glasno protivio razvoju baza u svojoj pokrajini za američke trupe i jedan je od malog, ali tvrdoglavog kontingenta regionalnih i lokalnih političara koji su se opirali okretanju Manile prema Vašingtonu. Markosov prethodnik Rodrigo Duterte bio je daleko bliži Pekingu.
Cagajan je dobio značajna ulaganja od kineskih kompanija, uključujući stalne napore za razvojem međunarodne luke u obalnom gradu Apari.
Američka vojska gradi škole i distribuira humanitarnu pomoć tokom svojih godišnjih vježbi Balikatan, ali Washington se nikada nije natjecao “dolar za dolar” s investicijskim obećanjima koja Peking može dati lokalnim političarima.
Prošlog su mjeseca SAD i Filipini najavili novi koridor ekonomskih ulaganja u Luzonu usmjeren na luke, željeznice i čistu energiju.
Takva američka investicija bila bi dobrodošla u Cagayanu “ako nije vojne prirode”, rekao je Mamba. “Možda bi ga mogle koristiti samo Oružane snage Filipina ako bude potrebe.”
U Laoagu, gdje su se održavale vježbe bojevog gađanja, ribarima je naređeno da ne isplovljavaju najmanje sedam dana. Naredba je koštala neke ribarske brodove do 60 dolara dnevno izgubljenog prihoda, rekao je Arvin Mangrubang, svešteenik u ogranku Laoag crkve Iglesia Filipino Independiente.