„Epidemija“ zloupotrebe bolovanja: Nismo najbolesniji, al’ najviše „bolujemo“ u Evropi

Crna Gora je rekorder u mnogim stvarima. Jedna od njih je, svakako – bolovanje.

Naime, na bolovanjima se svakog mjeseca nalazi oko 15 odsto ukupnog broja radnika u Crnoj Gori. Najviše, očekivano, u državnoj upravi.

Tokom prošle godine, kako piše „Monitor”, registrovano je 15.812 bolovanja.

To je, otprilike, 1,3 miliona izgubljenih radnih sati.

U Fondu za zdravstveno osiguranje su, kako se navodi u prošlonedjeljnom broju ovog lista, izračunali da je prosječan broj izgubljenih radnih dana po korisniku bolovanja 84.

„Refundacije za bolovanje tokom prošle godine koštaće devet miliona eura. Za 2022.godinu iz budžeta je, na osnovu refundacija za bolovanje, isplaćeno šest miliona eura. U Fond svakog dana stiže do 40 zahtjeva za procjenu bolovanja, izjavio je direktor ove institucije Vuk Kadić“, piše „Monitor“.

U razgovoru za ovaj nedjeljnik predsjednik Sindikata izabranih ljekara Igor Ljutica izjavio je da su najčešći razlozi za zloupotrebu bolovanja loši međuljudski odnosi:

„Kad dolazi do promjena vlasti i promjena pozicija, dolazi do psihosomatskih oboljenja. To je otprilike uvijek F dijagnoza, često zbog stresa ljudi nisu sposobni za rad”, saopštio je Mikavica.

U podgoričkom preduzeću „Čistoća“, kako se dalje navodi u tekstu, zaposleno je 670 radnika. U januaru je na bolovanju bilo 114 zaposlenih, a u decembru prošle godine 101.

„Pedeset odsto je na bolovanju duže od 60 dana. Često su međuljudski odnosi razlog zbog kojih ljudi idu na bolovanje, a i komunikacija sa nadređenima”, ispričao je direktor Čistoće Denis Hot „Monitoru“.

U rekordima po broju bolovanja ne zaostaju ni prosvjetari.

Od ukupno 16.600 prosvjetnih radnika, više od deset odsto je van učionica.

,,Na bolovanju je 1.700 prosvjetnih radnika, s tim što se ovaj broj ne odnosi na zaposlene na Univerzitetu”, rekla je ovom listu Milica Nišavić iz Ministarstva prosvjete.

Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Milena Cojić kazala je listu da je, tokom prošle godine, u podgoričkim domovima zdravlja otvoreno više od 31.500 bolovanja.

No, institucije su krenule u provjeru „epidemije“ bolovanja.

„Za sada komisija obilazi ljekare opšte prakse i gdje primijete da se izdaje veći broj bolovanja upućuje usmene opomene. Ipak, iz Fonda ističu da se dobar dio bolovanja izdaje od strane ljekara specijalista, a da oni njih ne mogu da kontrolišu“, zaključuje se u tekstu.