Sekretar Državne izborne komisije (DIK) Nikola Dedeić od juče dolazi na posao, iako je kao kandidat opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) izabran na sjednici Skupštine Crne Gore, čiju zakonitost spori njegova partija.
Odluka o njegovom izboru je donijeta uoči Nove godine, na sjednici za koju DPS tvrdi da nije ispoštovan Poslovnik.
Uprkos što je njime omogućeno elektronsko glasanje, DPS tvrdi da poslanica u izolaciji nije mogla obezbijediti kvorum.
Takođe im je sporno što je Skupština verifikovala mandat poslanici GP URA, nakon što je DIK to odbio da učini odlukama članova iz DPS-a.
Dedeić je “Vijestima” kazao da je skupštinska odluka o izboru devet članova DIK-a i njegovom imenovanju za sekretara objavljena u Službenom listu i važeća je u pravnom sistemu Crne Gore.
“Ta odluka je izašla u Službenom listu 30. decembra i po završnim odredbama stupa na snagu danom donošenja, to je 29. decembar. Imajući u vidu da je to propis koji sada u pravnom sistemu Crne Gore figurira kao važeći, došao sam na posao. Ja to gledam kao pravnik sa skoro 20 godina iskustva”, kazao je Dedeić.
Odluku o izboru potpisuje predsjednik Skupštine i nju ne može osporiti predsjednik države, koji je to učinio u vezi sedam zakona usvojenih na istoj sjednici.
On podsjeća da se propisi mogu sudski osporiti, a do tada su važeći: “Tu odluku može neko da eventualno ospori pred Ustavnim sudom, a kakvu odluku bi donio ili će donijeti Ustavni sud, to ne možemo prejudicirati”.
Za članove DIK-a Skupština je imenovala Koču Đurišića, Dražena Medojevića, Milisava Ćorića, Vladimira Čađenovića, Natašu Pešić, Veru Mijatović, Nikolu Dedeića, Aleksandra Jovićevića i Harisa Mekića.
Predsjednik države Milo Đukanović je, upravo zbog kvoruma i verifikovanja mandata poslanici GP URA koje je sporila i DPS na samoj sjednici, odbio da potpiše zakone koje je Skupština usvojila na posljednjoj sjednici u prošloj godini i vratio ih na ponovno odlučivanje.
„Odluku o izboru devet članova Državne izborne komisije može neko da eventualno ospori pred Ustavnim sudom, a kakvu odluku bi donio ili će donijeti Ustavni sud, to ne možemo prejudicirati”, kazao je sekretar Komisije Nikola Dedeić.
Spor je tada izazvala Državna izborna komisija čija je većina, od stranaka iz bivše vlasti, odbila da konstatuje zamjenu mandata poslanicima URA, što se desilo prvi put u istoriji crnogorskog parlamentarizma.
Nakon toga mandat novoj poslanici iz URA konstatovala je Skupština, što se dešavalo i ranije kada je sadašnja opozicija bila parlamentarna većina.
Takođe i tokom prošle godine poslanici u epidemiološkoj izolaciji su učestvovali u radu Skupštine i tada to niko nije problematizovao, a Đukanović je potpisao više od 20 zakona usvojenih na taj način.
Kada Skupština ponovo usvoji jednom već vraćene zakone, Đukanović mora da ih potpiše inače bi prekršio Ustav zbog čega bi mogla da bude pokrenuta procedura njegovog opoziva.
Đukanović je vratio izmjene Zakona o radu, izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima i namještenicima, dopunu Zakona o zdravstvenoj zaštiti, izmjene i dopune Zakona o kreditnim institucijama i o sanaciji kreditnih institucija, i izmjene i dopune Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga.